Otok Mljet kao potencijalna šansa za spas populacija periski u Jadranu

Specifična geografija otoka Mljeta predstavlja potencijalnu šansu da se spasi populacija periski u Jadranu, kojima prijeti izumiranje. Malo jezero u Nacionalnom parku Mljet, zbog izolacije koja može ograničiti razmjenu ličinki s drugim populacijama, potencijalno je obećavajući okoliš za obnovu populacije periski.

Zaključili su to članovi udruge Društvo istraživača mora 20000 milja koji su na toj lokaciji 2018. godine, prije nego što je masovni pomor pogodio plemenitu perisku (Pinna nobilis) u Mediteranu, proveli istraživanje u kojem su rekonstruirali gustoću, dob i veličinu populacije, piše Klimatski portal.

Rezultate istraživanja, kojem je cilj bio istražiti kako je strukturirana populacija, objavili su nedavno u časopisu “Water”.

Na promatranom mjestu površine 11520 m2 istraživači su pronašli čak 3800 jedinki. Gustoća populacije se kretala od 7,50 do 55,83 jedinke na 100 m2, s prosjekom od 25,42 jedinke na 100 m2, što predstavlja visoku brojnost u usporedbi s drugim populacijama.

Nakon provedenog istraživanja, analizirane periske zadesio je isti scenarij kao većinu te vrste u Jadranskom moru i Mediteranu. Usmrtio ih je parazit koji od 2016. godine “hara” Sredozemnim morem i uzrokuje masovne pomore ove vrste.

- Glavni nalaz našeg istraživanja jest to da je tom području zabilježena neuobičajeno velika gustoća, činjenica da ih na tako velikom prostoru ima jako puno. Možemo reći da nikad ranije u sklopu istraživanja nije analizirano i izmjereno ovoliko periski. Prostor Malog jezera im je očito pasao, što je također vrijedna spoznaja budući da jednog dana to područje može poslužiti za obnovu populacije - kaže istraživač i morski biolog Hrvoje Čižmek.

Sve periske bile su zrele, bez mladih jedinki. Procijenjena starost kretala se od 8 do 44,34 godine, a dvadeset jedinki premašile su očekivanu najveću veličinu.

Kako nam kaže Čižmek, za činjenicu da na toj lokaciji nisu našli mlade jedinke još nemaju objašnjenje, iako su, dodaje, sve analizirane periske u tom trenutku bile zdrave. Od 3800 njih 483 bile su mrtve (13 posto), što je u granicama “normalnog” mortaliteta.

Većina istraživanja periski, navode istraživači u radu, odnosi se upravo na bilježenje smanjenja njihove populacije, dok je malo pažnje posvećeno istraživanju struktura njihovih populacija, naročito u specifičnim okruženjima kao što je poluzatvorena laguna Malog jezera na Mljetu.

Za kraj, upitali smo Čižmeka je li se u Jadranskom moru popravila situacija kada je riječ o prisutnosti parazita koji ubijaju ovu endemsku vrstu Mediterana. Podsjetimo, masovni pomor počeo je još 2016. u Španjolskoj, ubrzo se proširio Francuskom, Grčkom i Italijom da bi te 2019. došao do Hrvatske.

Zbog toga su stavljene na IUCN-ovu crvenu listu, što znači da su dobile status kritično ugrožene vrste.

- Jedini način da saznamo je li se okoliš oporavio, odnosno postoje li u moru još paraziti koji uzrokuju smrtnost periski jest taj da vršimo monitoring. Na primjer, ukoliko pronađemo živu perisku koja za godinu dana ugine, možemo zaključiti da im još prijeti opasnost. To je jedini način budući da se testiranjem uzorka vode to ne može zaključiti. Nažalost, situacija u Jadranskom moru još nije povoljna, kao ni u ostatku Sredozemlja - kaže Čižmek.