Bubo bubo

Odlične vijesti: U ovom našem nacionalnom parku gnijezdi se 11 parova sova ušara

Na teritoriju Republike Hrvatske ih nema puno - procjenjuje se da je riječ o 800 do 1200 ptičjih zajednica
 -/Huber Images/Profimedia

Nacionalni park Krka sudjelovao je od veljače do ožujka u nacionalnom programu praćenja gnijezdećih parova sova ušara, a na različitim lokacijama Parka zabilježeno je 11 pjevajućih mužjaka, čime su potvrđena saznanja o gniježđenju 11 parova ušara, priopćeno je u utorak iz NP.


Ušara je strogo zaštićena i ciljna vrsta na području ekološke mreže HR1000026 Krka i okolni plato.
Program praćenja gnijezdećih parova sova ušara (Bubo bubo) proveden je od 1. veljače do 10. ožujka u organizaciji udruge Biom.
Od 1. veljače do 3. ožujka djelatnici Nacionalnog parka Krka na dvadeset jednom lokalitetu duž kanjona rijeke Krke osluškivali su pjevanje mužjaka sove ušare tijekom zalaska Sunca.
"Rezultatima praćenja jako smo zadovoljni i ove godine: na području NP „Krka“, od gornjeg preko srednjeg do donjeg toka, zabilježeno je jedanaest pjevajućih mužjaka, tako da su potvrđena dosadašnja saznanja o gniježđenju jedanaest parova ušara", priopćili su iz Javne ustanove NP Krka.


CiIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.


Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 do 1 200 parova.


Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Osim po veličini, prepoznaje se po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i uglavnom doživotni, stoga, jednom kada uspostave teritorij, trajno ostaju na njemu.


Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom (strujnim udarom) na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i stradavanjem od elisa vjetroelektrana. Posredno ju ugrožava i smanjivanje njenih staništa, a prijetnju su i uznemiravanje na gnjezdilištima zbog rekreativnih aktivnosti građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:20