‘ZATROVANI DNK‘

Norvežani zabranili uzgoj dviju pasmina, hrvatski veterinari: ‘Vrijeme je da i Hrvatska učini isto‘

Okružni sud u Oslu odlučio je da uzgoj engleskih buldoga i cavalier king Charles španijela krši njihov Zakon o dobrobiti životinja...

Ilustracija

 Paul Brown/Shutterstock Editorial/Profimedia

Okružni sud u Oslu odlučio je da uzgoj engleskih buldoga i cavalier king Charles španijela krši njihov Zakon o dobrobiti životinja. Odluka je donesena nakon podulje rasprave u kojoj su pomoćni suci bili veterinar i genetičar, koji su potvrdili da u toj zemlji više nema zdravih pasa tih pasmina pa je zato jedino što je moguće - posve zaustaviti uzgoj.

Tamošnja organizacija za zaštitu životinja Norwegian Animal Protection Alliance objavila je kako smatra da su uzgajivači pasa više pazili na njihov izgled nego na zdravlje. Naveli su i koje sve probleme imaju psi tih pasmina u Norveškoj: pati im srce, oči, koža, zglobovi i trpe kronične glavobolje...

Nizozemska je prije dvije godine postala prva zemlja koja je odlučila da više neće izdavati rodovnike za pse s kratkim njuškama. Odluka je usklađena s nizozemskim zakonom koji zabranjuje uzgoj životinja s fizičkim osobinama koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje i potomstvo. Tome se morao prilagoditi Nizozemski kinološki savez, koji više ne izdaje rodovnike za navedene pasmine, nego samo potvrdu o podrijetlu.

Tu su odluku pozdravili veterinari diljem svijeta koji godinama liječe te pse, a među njima su i hrvatski.

- Brahiocefalične životinje djelomično su ili sasvim hendikepirane tijekom cijeloga života, a njihovi skrbnici nisu bili ni svjesni da birajući životinju prema izgledu, istodobno dobivaju cjeloživotnog pacijenta. Nije normalno ni 'tipično' da životinja otežano diše, hrče, guši se, povraća ili šlampavo hoda jer je to genotipska i fenotipska malformacija koja psu onemogućava normalan život i negativno utječe na njegovu dobrobit - ističu u Odjelu veterinara male prakse pri Hrvatskoj veterinarskoj komori, koji je još 2019. izdao službeno stajalište vezano uz problematiku uzgoja brahicefaličnih pasmina. Članice FECAVA (Federation of European Companion Animal Associations) godinama provode edukaciju veterinara i vlasnika i stalnim kampanjama upozoravaju na teško zdravstveno stanje tih pasmina.

Smrtonosne značajke

- Bila sam gotovo uvjerena kako je jedna od uloga nas veterinara da utječemo na isključivanje loših gena iz uzgoja koji se stvaraju iz generacije u generaciju u svrhu postizanja određenog izgleda, uz inzistiranje na zdravlju i funkcionalnosti živog bića. Nigdje nije očitija borba s pasminskim karakteristikama nego u svijetu brahicefaličnih pasmina, poput mopsova, buldoga i njima sličnih - kaže Lea Kreszinger, predsjednica Odjela veterinara male prakse Hrvatske.

image

Lea Kreszinger, predsjednica Odjela veterinara male prakse Hrvatske

Nenad Dugi/Cropix

Što se tiče karaktera, objasnila je da ćete rijetko naići na neugodnog zločestog buldoga ili mopsa, no problem je isključivo u njihovim određenim fizičkim osobinama koje ih čine podložnim ozbiljnim medicinskim problemima u određenim okolnostima. To su karakteristike koje su razvijene i usavršene u potencijalno smrtonosnu konstelaciju anatomskih abnormalnosti odabirom oblika iznad funkcije generacijama tih pasmina i danas su prihvaćene kao uzgojne norme.

- Uzmimo engleskog buldoga kao primjer onoga što veterinari nazivaju brahicefalični sindrom ili sindrom opstrukcije dišnih puteva. Hipoplastična traheja prepoznata je kao problem tek nakon generacija i generacija divnih, naboranih, ružičastih nosića, od kojih je svaki osim što je bio vrlo sićušan, bio i potpuno nefunkcionalan. No, već je bilo prekasno; njegov zatrovani DNK bio je pušten na svijet. Buldozi se mogu smatrati upravo izvornim genetski modificiranim organizmom (GMO). To nam smeta samo kad piše na konzervi kukuruza valjda - navodi Kreszinger i dodaje da dušnik nije jedino što nije u redu kod engleskoj buldoga. Kako bi se kompenzirao premali dušnik, nabraja, oni imaju prevelike nozdrve, meko nepce koje treperi kao suhi listić na povjetarcu (i u teškim slučajevima upada u taj preuski dušnik), i kao rezultat toga sada buldog hrče.

- U paketu još stižu i hijatalna hernija, probavne smetnje, kronična hipoksija i tako dalje. Kad je majka priroda gotovo završila s dizajniranjem hipoplastične traheje, odmaknula se malo kako bi pogledala i rekla: 'Ne, još ima mjesta u tom ždrijelu. Dajte mi još i one žlundre tamo - ubacit ćemo još i to.' I tako nastanu eventrirane laringealne sakule. Što to sve znači za buldoga? U mirovanju prilično dobro funkcioniraju. Mogu nekako i disati kroz taj 'faširanac', bez vidljivih problema, u klimatiziranoj okolini. Ali ako se vlažnost i temperatura zraka povećaju, ili brahicefalični postanu aktivni ili uzbuđeni, ili se u najgoroj opciji sve to istovremeno dogodi, tada počinju problemi.

Prioritet je zdravlje psa

Kreszinger kaže da nema savjet koji bi se svidio uzgajivačima. Kaže da je bitno da ne "igraju" samo na izgled, a zdravlje psa moralo bi im biti prioritet. Popularnost pasmina, poput francuskih i engleskih buldoga, mopsa i cavalier king Charles španijela, u vrhuncu je posljednjih godina, a trenutačno je zavladao i trend "egzotičnih" boja, zbog čega im cijene rastu vrtoglavo. Veterinari svakodnevno tretiraju "rezultate" tog modnog trenda zbog kojeg pate životinje. To nisu samo psi - uzgajaju se mačke, zečevi pa čak i konji koji imaju sve kraće lice i deformiranu formu glave i tijela. Oblik tijela tih životinja dovodi do teških teškoća s disanjem, infekcija kožnih nabora, trauma oka, bolesti kralježnice i paralize, problema sa zubima, i u osnovi problema s reprodukcijom.

- Veterinari osjećaju nemoć gledajući životinje kako svakodnevno pate zbog svoje pasmine. Kad opstanak pasmine doslovno ovisi o veterinarskoj intervenciji, moramo se zapitati o nekim etičkim pitanjima. Brojni su problemi koje čovjek stvara svojim utjecajem na genetiku i ovo je samo jedan od poziva u pomoć u ime onih koji to ne mogu sami učiniti. Vjerujemo da će edukacija ljudi i svijest o dobrobiti životinja utjecati na promjenu - kaže Kreszinger koja se nada da će i Hrvatska uskoro promijeniti regulativu vezanu za uzgoj, u čemu će vodeću ulogu imati veterinari i Hrvatski kinološki savez.

Ksenija Jurejevčić, uzgajivačica francuskih buldoga, smatra da će presuda u Norveškoj izazvati procvat crnog tržišta pasa, omogućiti zaradu neregistriranim i nekontroliranim uzgajivačima, kao i tzv. puppy millovima.

Njezini francuski buldozi pripadaju prozvanim brahicefaličnim pasminama i kaže nam da nije točno da su oni svi lošeg zdravlja. Ipak, ističe da može govoriti samo u svoje ime. Dobrim uzgajivačima, smatra, najvažnije je zdravlje psa jer bez njega sve drugo pada u vodu.

image

Uzgajivačica Ksenija Jurejevčić s francuskim buldogom

Nikola Perković

- Psi iz mog uzgoja dobro dišu jer je meni cilj da oni dobro dišu. Oni trče i igraju se, apsolutno su ravnopravni s mojim stafordom u igri. Ipak, brahicefalične pasmine nisu stvorene za to da se tijekom ljeta penju na Triglav, oni su psi za pratnju i najviše se vole odmarati uz vlasnika - govori nam i objašnjava da će i potomci biti bolesni ako se u uzgoju koristi bolesna jedinka.

Kako imati zdravo leglo

- Problem je kompleksan, ali dobro se zna kako imati zdrava legla. Primjerice, iz uzgoja se isključuju jedinke koje loše dišu. Zna se koja pasmina ima koje bolesti i probleme, postoje danas alati koje koriste odgovorni uzgajivači. Pregledavamo na kujici patele, radimo genetske testove, rendgen kralježnice, pregledavaju se oči i radi se kardiološka obrada. Kujicu ne parim s mužjakom koji to isto nema napravljeno - govori Jurejevčić.

Problem je što Hrvatski kinološki savez to ne traži od nje, nego je to njezina odluka.

- Voljela bih da su određeni zdravstveni testovi kod nas obavezni. U Sloveniji se u rodovnik unose zdravstveni testovi, a kod nas ne. To bi bilo korisno - kaže.

Boji se da bi zabranom uzgoja registriranih uzgajivača pod kontrolom moglo procvasti tržište onih koji rade na crno i čiji psi stvarno imaju zdravstvenih problema.

Domaći uzgajivači koji su pod Kinološkim savezom imaju stroga pravila kojih se drže, voditelj uzgoja dolazi u kontrolu uzgajivaču, a moraju se znati preci psa. Ksenijin savjet je da se uvijek kupuje od tih uzgajivača jer je njihov uzgoj kontroliran.

- Ljudi naručuju psa kojeg im isporuče na autocesti. Može se dogoditi da pas kasnije nema problema, ali to je jedan od njih dvadeset. I kupci su krivi, svi bi prošli jeftino pa se onda čude. Psa ne kupuješ kao cipele, 'gle ovo mi dobro stoji' - upozorava uzgajivačica koja dodaje da je Norveški kinološki savez najavio žalbu na presudu i ona se nada da zabrana ipak neće proći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. kolovoz 2024 09:03