Najveći domaći stručnjak održat će predavanje o medvjedima u našoj zemlji

Najpoznatiji domaći stručnjak za medvjede, Đuro Huber, održat će u četvrtak, 26. listopada u 18 sati u Centru za posjetitelje Poklon predavanje “Medvjedi i ljudi u Hrvatskoj – europski primjer suživota“. Osim medvjedima, profesor se u karijeri bavio istraživanjem biologije i ekologije drugih velikih zvijeri, među kojima su i vukovi te risovi.

-- U svom predavanju u sklopu ciklusa „Znanost na Poklonu“ fokusirat će se primarno na suživot medvjeda i ljudi u Hrvatskoj. Velike zvijeri poput smeđeg medvjeda mogu opstati u nastanjenom krajobrazu samo ako lokalno stanovništvo prihvati njihovu prisutnost, što ovisi o omjeru pozitivnih i negativnih učinaka izazvanih obitavanjem medvjeda u nekom kraju. S jedne strane razmatraju se proizvedene štete, a s druge turističko iskorištavanje, uključujući lov. Ipak, glavni pozitivni činilac za opstanak medvjeda u nekom nastanjenom području mentalno je poimanje medvjeda kao prirodnog dijela lokalnog staništa, u čemu pažljivo organizirano i provođeno gospodarenje medvjedom može značajno doprinijeti - poručili su iz Parka prirode Učka, organizatori predavanja.

Pojasnili su kako su u Hrvatskoj zaštita i dugoročni opstanak populacije medvjeda neosporena strategija, što je jasno naznačeno i u “Planu gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj”. Prema podacima koje Veterinarski fakultet u Zagrebu prikuplja još od 1981. godine donose se bitne odluke u gospodarenju medvjedom, a posebno one koje se tiču procjenjivanja veličine populacije i akcija kojima se ta veličina izravno regulira.

- Populacija medvjeda u Hrvatskoj kontinuirano je rasla od 1950-ih, kada ih je bilo manje od sto, te danas broji gotovo tisuću jedinki, čime je vjerojatno dosegnut kapacitet staništa. Profesor Huber naglašava kako pritom treba odvojeno promatrati “ekološki kapacitet” – kada se populacija sama stabilizira oko punog kapaciteta staništa – i “socijalni kapacitet” – određen brojem medvjeda kojeg su ljudi spremni podnositi, a koji je redovito niži od ekološkog. Kvalitetnim gospodarenjem ta se razlika može smanjiti te se ova dva kapaciteta gotovo mogu i preklopiti. Upravo je u Hrvatskoj ovo preklapanje zamalo postignuto te predstavlja pozitivan primjer za cijelu Europu i svijet - istaknuli su iz Parka prirode.