Novi izvještaj otkriva: Unatoč zajedničkom trudu, borba s invazivnim vrstama nije naočito uspješna

Kakvo je stanje s invazivnim vrstama u Europskoj uniji? Novo izvješće donijelo je najcjelovitiji pregled, a podaci u njemu odnose se na razdoblje od 2019. do 2024. godine. Prikazuju gdje su invazivne strane vrste zabilježene, kako se šire te koje se mjere poduzimaju kako bi se spriječili ili ublažili njihovi negativni utjecaji.

Invazivne strane vrste su vrste unesene izvan svojega prirodnog područja rasprostranjenosti koje ugrožavaju bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi te uzrokovati gospodarske štete.

- U državama članicama tijekom izvještajnog razdoblja provedeno je više od 300 akcija brzog iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta. Gotovo dvije trećine tih akcija bilo je potpuno, djelomično ili privremeno uspješno. Provedeno je i više od 4200 mjera upravljanja već prisutnim i raširenim invazivnim vrstama. Više od polovice mjera već je pridonijelo smanjenju njihovih negativnih utjecaja na bioraznolikost, dok se učinak preostalih mjera još prati - istaknuli su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Istaknuli su kako se broj država članica koje provode mjere brzog iskorjenjivanja znatno povećao u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. To pokazuje da se europski sustav ranog otkrivanja i brzog odgovora postupno jača. No, iako sve više zemalja čini sve što može da se zaustavi širenje invazivnih vrsta, one se i dalje šire Europom i zabilježene su u prirodi svih država članica.

- Najveći broj različitih invazivnih stranih vrsta zabilježen je u gusto naseljenim područjima, uz velike rijeke te u blizini glavnih prometnih čvorišta, poput morskih luka. Tijekom izvještajnog razdoblja u najmanje jednoj državi članici potvrđena je prisutnost 73 invazivne strane vrste od značaja za Uniju. Za dio ostalih vrsta provodi se strogo kontrolirano držanje u okviru sustava dozvola. Očekuje se da će se postojeće invazivne strane vrste nastaviti širiti, kao i da će u Europu stizati nove vrste. Zato je potrebno dodatno ulagati u prevenciju, praćenje, rano otkrivanje i pravodobno djelovanje - ističu iz Ministarstva.

Kakvo je stanje u našoj zemlji? Od 2019. do 2024. godine pronašli smo 28 biljaka i životinja koje su već na Unijinom popisu i deset vrsta koje su na našoj nacionalnoj Crnoj listi. Brzo su domaće službe utvrdile i da imamo tri vrste koje ne želimo: plutajuću močvarnu mekčinu, egipatsku gusku i svetog ibisa.

- Brzi odgovor na pojavu plutajuće močvarne mekčine nije bio uspješan. Tijekom uklanjanja iz vodenih ekosustava mali fragmenti biljke brzo su se proširili kanalima i vodotocima. Javne ustanove zato svake godine ulažu znatne ljudske i financijske resurse u njezino uklanjanje i kontrolu - objavili su i dodali kako su više sreće imali s drugom biljkom - vodenom salatom.

- Posljednja prijava prvog pojavljivanja vrste s Unijina popisa u Hrvatskoj evidentirana je 15. listopada 2023. godine i odnosila se na egipatsku gusku. U tom pojedinačnom slučaju brzi odgovor nije proveden jer je ptica nakon dolaska čuvara prirode odletjela na drugu lokaciju - poručili su iz ministarstva.