BIOM traži tajne špilje oko Krka za budući dom jednog od najugroženijih sisavaca na svijetu

Iz udruge BIOM objavili su kako je prošlog tjedna more oko Krka bilo njihovo radno mjesto: plovili su uz obalu, ronili i zalazili u skrivene uvale, a sve kako bi pronašli i zabilježili špilje koje bi jednog dana mogle biti važne za povratak sredozemne medvjedice u Jadran.

Kako kažu, riječ je o nastavku mapiranja potencijalnih staništa u sklopu projekta Adriatic Monk Seal, koji provode posljednjih godina. Ovoga puta istraživali su područje oko Krka i njegovu istočnu obalu, prema kopnu, u akvatoriju Vinodolskog i Velebitskog kanala, kojima je otok odvojen od kopna. Strma i razvedena obala tu skriva brojne udubine, procjepe i morske špilje, no nije svaka od njih i potencijalni dom za sredozemnu medvjedicu. Za ovu su vrstu posebno važna ljudima teško dostupna mjesta u kojima može pronaći mir i zaklon, pa tijekom istraživanja bilježe karakteristike svake špilje i procjenjuju bi li mogla biti prikladna za odmor, a posebno za podizanje mladih. Takva mjesta u budućnosti treba moći prepoznati, pratiti i zaštititi od uznemiravanja.

- Na nekoliko lokacija, tik uz špilje koje smo ranije zabilježili tijekom prijašnjih terenskih izlazaka, naišli smo na plaže pune kupača te brodove i brodice s turistima usidrene tik uz ulaze u špilje. Također, na dosta skrivenijih plaža i u špiljama našli smo hrpe otpada od plastičnih boca, stiropora, ribarskih mreža pa čak i brodskih madraca. Upravo takva mjesta, privlačna ljudima zbog svoje ljepote i osame, ista su ona mjesta koja bi sredozemnoj medvjedici trebala pružiti mir, što pokazuje koliko je važno uskladiti turizam i zaštitu prirode prije nego što se vrsta uopće vrati na ova područja - poručili su iz BIOM-a.

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) najrjeđi je tuljan na svijetu i jedan od najugroženijih morskih sisavaca Europe. U Jadranu danas nema stalne populacije, no posljednjih godina opažanja postaju sve češća, osobito na području Albanije i Crne Gore. Stručnjaci smatraju da bi se jedinke iz populacije sjevernog Jonskog mora mogle ponovno širiti prema Jadranu.