Znanstvenici otkrivaju sve više o seksualnosti životinja: ‘Rade to iz zabave, zbog izgradnje saveza...‘

U modernom svijetu, velik dio načina na koji izražavamo svoju seksualnost i način na koji gradimo svoje seksualne odnose proizlazi iz kulturnih konstrukcija, a ne urođenih bioloških veza. Čak i letimičan pogled na spolne živote drugih životinja ruši svaku predodžbu da je nužno da je seksualna aktivnost usko usmjerena na razmnožavanje.

Biolozi otkrivaju sve više razloga zbog kojih životinje imaju spolne odnose, a da se ne radi isključivo o stvaranju potomstva. Životinje koriste seks za zbližavanje, društvenu koheziju i izgradnju saveza, a nekada i samo iz zabave. No, niti jedna druga vrsta nema tako strogo određenje spola kao što to mi imamo.

Generacijama su antropolozi raspravljali jesu li ljudi evoluirali kako bi postali monogamni ili je to tek društveni konstrukt, a više nam odgovara neki drugi način života. Svako istraživanje monogamije mora započeti njezinim razdvajanjem na dva potpuno različita koncepta: društvenu monogamiju i seksualnu monogamiju.

Seksualna monogamija je upravo ono što zvuči: ograničenje spolnog odnosa unutar para. Društvena monogamija, poznata i kao ekonomska monogamija, opisuje samu vezu, snažnu, privrženost između dvije odrasle osobe koja olakšava dijeljenje hrane i teritorija, isključujući druge, tijekom najmanje jedne sezone parenja, a općenito je usmjerena na podizanje potomstva. Da bismo lakše razumjeli ljudsko iskustvo monogamije, korisno je pogledati kako monogamija funkcionira kod nekih drugih primata.

Vrsta majmuna Plecturocebus cupreus često se promatraju, jer su njihove obiteljske strukture najbliže našima. Jedan mužjak i jedna ženka čine grupu sa svojom djecom. Riječ je o nuklearnoj obitelji, koja povremeno može uključivati ​​i treću generaciju. Dugo je bilo poznato da ovi majmuni stvaraju jake heteroseksualne veze i uglavnom imaju samo jednog partnera u životu. Tek je 2020. godine otkriveno je da su ovi majmuni osma vrsta sisavaca za koju je otkriveno da je seksualno isključiva, što znači da su i društveno i seksualno monogamni . Kad kažemo osma vrsta, to je osam od pet tisuća vrsta sisavaca, ili samo 0,15 posto.

Mužjaci i ženke ove vrste izgledaju identično i ponašaju se vrlo slično. Vrlo su dobri u partnerskim odnosima, dijeleći što je moguće više obaveza oko odgoja djece. Dok ženke doje, očevi obavljaju većinu posla noseći djecu dok ne prohodaju. Oni također rade zajedno u nabavi hrane i obrani teritorija i obitelji. Privrženost između ovih majmuna je vrlo intenzivna, a partneri postaju uznemireni kad onog drugog nema. Oba spola su izrazito ljubomorna. Naime, odmah nakon što je otkriveno da su seksualno monogamni, oni su postali žarište istraživanja neurobiologije ljubomore, jer monogamija i ljubomora idu ruku pod ruku.

Ista studija koja je otkrila monogamiju također je objasnila i ključni razlog zašto je spolna monogamija održiva za ove majmune: parovi nisu bliski rođaci, što znači da ova vrsta već ima uspostavljen sustav za sprječavanje parenja u bliskom krvnom srodstvu. Znanstvenici su svjesni činjenice da je kod mnogih vrsta upravo to opasnost koju promiskuitet ima za cilj spriječiti .

Na drugoj krajnosti seksualne isključivosti su makaki majmuni Macaca sylvanus, koji su, unatoč stvaranju čvrstih društvenih veza, seksualno izrazito promiskuitetni. Ne manjka fascinantnih činjenica o ovim majmunima. Oni su iz najstarije grane makakija, jedina su vrsta tih majmuna pronađena izvan Azije i jedini su neljudski primat koji živi sjeverno od pustinje Sahare. Ovi snalažljivi majmuni srednje veličine i imaju jedinstvenu prednost jer su jedini primati koji su uspješno kolonizirali Europu u nedavnoj prošlosti: bili su slijepi putnici na brodovima od Maroka do Gibraltara i uspostavili su stabilnu populaciju od više od 300 jedinki.

No, ovi makakiji su i jedinstveni po svom sustavu raspodijeljenog roditeljstva, odnosno, kada se grupa brine za mladunce bez obzira na to što im nisi oni roditelji. Mužjaci stalno nose mladunce naokolo, njeguju ih, igraju se s njima, pomažu im pri jelu... Riječ e o matrijarhatu, a dominantna je ženka najvišeg ranga. Što se tiče njihovih seksualnih odnosa, on se najviše događa u vrijeme kada se ženke ‘tjeraju‘, odnosno, kad su plodne, no zabilježeno je da ovu aktivnost upražnjavaju i tijekom godine i to i s mužjacima i sa ženkama. S obzirom na izrazitu promiskuitetnost, svi se brinu za svu mladunčad jednako kao da su ona njihova. Iako u njihovim zajednicama nema parova, pokazuju snažnu društvenu povezanost i privrženost.

Obje vrste majmuna imaju izraženu rodnu ravnopravnost. Dok oni prvi formiraju nuklearne obitelji, drugi su neka vrsta velike, pomiješane obitelji. No, u oba slučaja članovi surađuju i uglavnom nema seksualnih sukoba. To pokazuje da postoji mnogo putova do mirnog života, a i monogamija i promiskuitet dovesti do toga. Zajednički faktor, barem kod ova dva primata, je osnaživanje ženki, što također vidimo u nekim društvima najčudnijih primata od svih, ljudi. Kada su ženke glavne, sklad i ravnopravnost su prirodni rezultati, piše Newsweek.