U Zagrebu uzgojeno 28 mladunaca riječne kornjače za Dubrovačko-neretvansku županiju

Zoološki vrt Grada Zagreba uzgaja riječne kornjače kojima će se ojačati populacija tih životinja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U proteklih godinu dana u Zagrebu je na svijet došlo 28 riječnih kornjača, a do listopada 2026. godine potrebno ih je uzgojiti 40. Dio je to projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Mladunci su potomci tri mužjaka i pet ženki riječne kornjače. Njima se u Zoološkom vrtu trudimo pružiti što bolje uvjete za život i razmnožavanje, a 28 mladunaca potvrda su nam da u tome i uspijevamo. Mladunci će kod nas biti još dvije godine, a nakon toga će se preseliti u obnovljenu lokvu u Stonskom polju. Tu će lokvu, u suradnji s partnerima na projektu, urediti Hrvatske vode. Zemljište na kojem se lokva nalazi, bit će ograđeno kako bi mlade kornjače bile zaštićene od predatora među kojima su mungosi i galebovi. Paralelno s time u Zoološkom vrtu Grada Zagreba gradimo trajnu nastambu za riječne kornjače koja će služiti edukaciji posjetitelja o važnosti zaštite tih ugroženih gmazova, ali i daljnjem uzgoju riječnih kornjača kojima će se moći ojačavati njihova populacija u prirodi - rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreb.

U Hrvatskoj imamo šest vrsta kornjača – morske, slatkovodne i kopnene. Samo su dvije slatkovodne vrste i to su barska i riječna kornjača. Barsku nalazimo gotovo po cijeloj Hrvatskoj, a riječnu samo na nekoliko lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – Stonu, Maljkovima i Konavoskom polju. Mještani nam govore da je nekada u tom kraju bilo mnogo riječnih kornjača, no da su nestajale s gubitkom svojih staništa.

- U kontaktu s mještanima učimo jedni od drugih i gradimo dragocjenu bazu znanja. Educiramo građane gdje riječna kornjača živi, kako se hrani, u koje se vrijeme razmnožava, gdje polaže jaja, što joj smeta i koje je životinjske vrste ugrožavaju – predatori i invazivne vrste kornjača. Zahvaljujući tim spoznajama građani nam mogu pomoći u očuvanju riječne kornjače. Ako prepoznaju ugrozu, znaju kome se mogu obratiti kako bi se problemi riješili - rekla je Anja Neduk, edukatorica na projektu Life for Mauremys iz Udruge Hyla.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije trenutačno radi na nizu terenskih aktivnosti kojima je unaprjeđuje stanište riječne kornjače.

-Postavljaju se repelenti protiv divljih svinja i nova sunčališta za riječne kornjače kako bi se stvorili optimalni uvjeti za ove gmazove. U sklopu projekta u tijeku je i uspostava točke za privremeni prihvat slatkovodnih kornjača te edukaciju volontera za rad na njihovoj zaštiti - dodala je Petra Sisan, koordinatorica tima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije na projektu Life for Mauremys.