RADOVI U PALAČI

Sukob oko čiopa u Splitu nastavljen, evo što o svemu kaže stručnjak

Nužno je naći rješenje da se populacija ovih ptica u urbanim sredinama očuva, smatra Dubravko Dender
 Screenshot

Što se točno događa s pticama u Dioklecijanovoj palači? Dok jedni tvrde da su ugrožene radovima koji se tamo odvijaju, drugi ističu kako to nije istina.

- Mreža na palači još uvijek stoji i apeliramo da je se što prije ukloni, a da se radovi nastave krajem kolovoza kada ptice odu. Ovaj je slučaj prijavljen nadležnima u našoj zemlji, ali i onima u EU - rekla nam je Lara Arapović Bonačić, predsjednica Gradskog kotara Grad. Ona je na društvenim mrežama prije nekoliko dana prva objavila kako se u vrijeme kada čiope imaju mlade u tom gradu podižu skele te im se začepljuju rupe.

Iz Grada Splita tvrde kako niti jedna ptica nije ugrožena.

- Nikakvo zatvaranje gnjezdišta se ne odvija u ovom trenutku na zidinama Dioklecijanove palače, skela je postavljena bez mreže, a onaj mali dio skele koji je pod mrežom još od ranije ne služi za ikakve radove sanacije ili zatvaranja rupa koje služe za gnijezda čiopa već se radi o arheološkoj sondi gdje se radi upravo suprotno, otvaraju rupe i traže povijesni otvori Dioklecijanove palače. Kad je trebalo zaštititi stvarno zlostavljanog ćuka dokazali smo se. Kome nakon toga nije jasno da nam je stalo do beštija ja mu ne mogu pomoći - komentar je zamjenika gradonačelnika Bojana Ivoševića.

Ornitolog Dubravko Dender iz udruge BIOM kaže kako se u Splitu gnijezde dvije vrste čiopa: crna (Apus apus) i smeđa (Apus pallidus). Onoj prvoj u ovom razdoblju godine traje gniježđenje, dok smeđima ona kreće nešto kasnije.

- Razlikovanje tih dviju vrsta zna biti problem i za pojedine ornitologe, no na osnovu vlastitih opažanja sa sigurnošću mogu reći kako se u Splitu gnijezde obje vrste. Već smo imali slučaj na području Dubrovnika gdje je obnavljan dio stare gradske jezgre i pritom se nisu uzele u obzir čiope, pa im je značajno pao. Zabilježeni su i slučajevi namjernog zatvaranja ptica i u drugim dijelovima grada - istaknuo je Dender, koji smatra kako je nužno naći rješenje da se populacija čiopa u urbanim sredinama očuva.

- Naime, ako će se u budućnosti radovi odrađivati i van sezone gniježđenja samo će voditi k polaganom nestanku ptica iz tog područja. Primjer dobre prakse iz španjolskog grada Caceresa, grada pod zaštitom UNESCO-a, svjedoči da se može uspješno poraditi na očuvanju urbane bioraznolikosti i zaštititi staništa ptica u povijesnoj gradskoj jezgri. I u Dubrovniku kroz najnoviji projekt pokušavamo predložiti najbolja rješenja za građevine koje su pod zaštitom kao kulturno dobro te one koje to nisu - istaknuo je Dender.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 17:11