Iz Nacionalnog parka podsjetili pratitelje na brojne zanimljivosti vezane za svoje poznate stanare - medvjede

Iz Nacionalnog parka Plitvička jezera odlučili su svim svojim obožavateljima na društvenim mrežama skrenuti pozornost na njihov logo, na kojem se može vidjeti medvjed. Ta najveća europska zvijer živi u Parku. Žive samotno, ali prihvaćaju prisutnost drugih medvjeda.

- Tri četvrtine Parka prekriveno je šumom, što im osigurava zaklon, mir, utočište i hranu. Njihova komunikacija često se svodi na češanje o stablo i tako ostavljaju miris i dlaku, što drugi medvjedi lako prepoznaju s obzirom na to da imaju izražen osjet njuha. Kamera Nacionalnog parka često zabilježi medvjediće u igri, a takvi video zapisi uvijek oduševe naše pratitelje na društvenim mrežama.

Medvjedi preferiraju skrovita mjesta, posebno šumovite dijelove i livade, pa nema straha od susreta s njima. U posjetiteljskom sustavu nema kanti za smeće kako bi se spriječilo životinje od pretraživanja smeća i konzumiranja neobične hrane - objavili su.

Smeđi medvjed drugi je najveći kopneni mesožder, veličinom i težinom tijela odmah nakon polarnog medvjeda. Mužjak može težiti do oko 300 kilograma, dok su ženke puno manje i lakše, oko 150 kilograma. Tijelo mu je prekriveno gustom, pretežno smeđom dlakom i poddlakom. Na prstima ima pandže koje se ne uvlače. Može doseći brzinu do 50 kilometara na sat. Unatoč veličini i težini tijela, dobro trči i penje se po stablima.

Samotna je životinja koja u svom kretanju može prijeći velika područja. Ovisno o dobi, spolu, raspoloživosti hrane, ali i partnera kreću se na površinama veličine od 100 – 300 km2. Svežder je, no ipak mu se većina prehrane sastoji od hrane biljnog podrijetla (gomolji, bobice, tvrdi plodovi, ali i zeljaste biljke), ali vrlo rado će pojesti i ličinke kukaca i druge beskralježnjake, ako i ostalu dostupnu hranu životinjskog podrijetla koju uspije uloviti ili ostatke uginulih životinja.

Medvjed zimi, kad nema dovoljno hrane, hibernira, odnosno miruje. Otkucaji srca i disanje se smanjuju, a tjelesna temperatura se snižava. U jesen nakupe dovoljne zalihe masti (čak i do 30 posto tjelesne mase) i naprave brlog, obično u rupama u stijenama ili ispod korijenja velikih stabala. U takvom stanju ostaju sve do proljeća.

Životni vijek medvjeda u prirodi je oko 25 godina, dok u zatočeništvu može doživjeti 40 godina. Na krznu i izmetom raznosi sjemenje biljaka i tako pomaže u njihovu širenju. Zbog biljne prehrane izmet mu nije neugodnog mirisa.

Nekad je smeđi medvjed bio raširen po cijeloj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Danas je njegov areal znatno smanjen, tako da su u Europi ostale samo pojedinačne populacije u najdivljijim dijelovima Europskog poluotoka. Jedna od tih populacija je i Dinarska populacija kojoj pripadaju i medvjedi kojima je stanište na području Hrvatske pa tako i Nacionalnog parka Plitvička jezera. U tom se području ove zvijeri sustavno prate već dugi niz godina i tako je utvrđeno da na području Parka u svako trenutku boravi 30-ak medvjeda. Medvjedi, kao ni druge divlje životinje, ne poznaju granice država i nacionalnih parkova, tako da se svi oni nesmetano kreću unutar i izvan granica Parka.

U Hrvatskoj je medvjed strogo zaštićena vrsta. Najveće prijetnje predstavljaju nestanak, fragmentacija ili uništavanje staništa, prometnice i odlagališta otpada. Kako bi se smanjilo njihovo stradavanje potrebno je zaštititi odlagališta otpada i onemogućiti medvjedima prilazak, a na prometnicama u staništima medvjeda napraviti ̋zelene mostove ̋. I najbitnije, za opstanak cjelokupne flore i faune, pa tako i čovjeka bitno je održati čitav ekosustav zdravim i vitalnim, a bioraznolikost očuvanu.

Medvjedi su plašljive životinje i ako osjete (čuju, vide ili nanjuše) čovjeka, maknut će se iz njegove blizine. Ako ga ipak sretnete u prirodi, važno je ostati smiren i polagano se maknuti iz njegove blizine. Nikako nije preporučljivo prilaziti medvjedićima. Majka im je sigurno u blizini, a medvjedica je vrlo brižna majka i stat će u obranu svoje mladunčadi, što može biti vrlo nezgodno i opasno za čovjeka.

Kada se podigne na zadnje noge medvjed ne pokazuje agresiju, već provjerava svoju okolinu.