KRIVI SU LJUDI

Istraživanje otkrilo kako su mnoge ptice koje žive u gradovima nosioci bakterija koje su otporne na antibiotike

Rizik od izravnog prijenosa na ljude nam još uvijek nije u potpunosti nije jasan, ističu znanstvenici

Ilustracija

 Darko Tomas/Cropix

Patke koje žive u gradovima, baš kao i ptice iz obitelji corvus (sive vrane, gačci, gavrani...) stanovnicima tih prostora donose osjećaj da žive u prirodi. Premda nas beton, staklo, asfalt i čelik drže prilično daleko od bilo kakve divljine, ptice su te koje nam stvaraju dojam da se nismo toliko odmetnuli od prirodnog svijeta oko nas. Jedno je istraživanje pokazalo kako bi više ljudi htjelo da ih ujutro budi ptičji pjev nego da dobiju povišicu, tako da je jasno koliko su nam naši pernati sugrađani važni. No, znanstvenici su otkrili kako ptice koje žive u blizini ljudi imaju veću šansu da budu nosioci bakterija koje su otporne na antibiotike. I ne, za to nisu krive one, nego mi: antimikrobna rezistencija (AMR) uvelike je uzrokovana pretjeranom uporabom lijekova poput antibiotika kod ljudi i životinja.

Zašto je to toliko problematično? Jer ptice putuju, pa se stručnjaci brinu kako bi one bakterije mogle prenijeti pticama u zatočeništvu koje su namijenjene prehrani. Studija je objavljena u časopisu Current Biology, a u njoj su Samuel Sheppard i kolege objavili kako su analizirali genome bakterija pronađenih u 700 uzoraka ptičjeg izmeta 30 divljih vrsta ptica u Kanadi, Finskoj, Italiji, Litvi, Japanu, Švedskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u.

Tim je posebno promatrao prisutnost različitih sojeva Campylobacter jejuni – vrste bakterija koje su sveprisutne kod ptica kao prirodni dio njihovog crijevnog mikrobioma. Takve su bakterije vodeći uzročnici gastroenteritisa kod ljudi. Očekivalo se da svaka divlja ptica nosi jedan soj C.jejuni, specifičan za tu vrstu, no one koje žive u urbanim sredinama imaju ih mnogo više od onih koje žive daleko od ljudi.

Autori sugeriraju da divlje ptice mogu pokupiti bakterije otporne na antimikrobne tvari na brojne načine: poznato je da galebovi, na primjer, hranu traže i na odlagalištima otpada, dok ih patke i guske mogu pokupiti u rijekama i jezerima koja su zagađena otpadnim vodama.

Danna Gifford sa Sveučilišta u Manchesteru istaknula je da bi ovo otkriće mogla imati implikacije na ljudsko zdravlje.

- Rizik od izravnog prijenosa otpornosti s urbanih ptica na ljude nam još uvijek nije u potpunosti nije jasan. Međutim, prijenos s peradi na čovjeka dobro je dokumentiran. Uz urbani razvoj koji zadire u poljoprivredno zemljište, sve veći kontakt između urbanih ptica i peradi izaziva zabrinutost oko neizravnog prijenosa kroz prehrambeni lanac - istaknula je Gifford za Guardian.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:16