
Narvali su iznimno tajanstvena stvorenja i možda je njihov najneshvatljiviji atribut njihova duga, spiralna kljova (koja je tehnički izduženi zub). Sada su po prvi put znanstvenici snimili nešto što prije nisu ni znali niti imali prilike vidjeti, iz čega su otkrili da narvali svoje kljove koriste ne samo za istraživanje okoline, već i za omamljivanje plijena i igranje s ribama.
Istraživači sa sveučilišta Florida Atlantic i kanadskog Odjela za ribarstvo i oceane udružili su se s inuitskim zajednicama u Nunavutu u kanadskom Arktiku kako bi dokumentirali ponašanje narvala s pomoću bespilotnih letjelica opremljenih videokamerama. Njihova snimka zabilježila je najmanje 17 različitih vrsta ponašanja, od kojih neka nikad nisu dokumentirana.
Neka od najfascinantnijih opažanja uključivala su interakciju s drugim vrstama. Narvali su uočeni kako jure za velikim ribama i koriste svoje kljove kako bi pogodili i ošamutili plijen. Također su koristili kljove u interakciji s morskim pticama, poput sivih galebova (Larus hyperboreus), koje su pokušavale ugrabiti njihov teško zarađeni plijen.
- Naša opažanja pokazuju da narvali jure za ribom i koriste svoje kljove za izravnu interakciju s njom te da imaju utjecaj na ponašanje ribe. Neke od interakcija koje smo vidjeli činile su se natjecateljske prirode (s jednim kitom koji je blokirao ili pokušavao blokirati pristup drugog kita istoj rib), dok su druge mogle biti suptilnije, možda komunikativne, a možda je riječ i o iskazivanju bliskosti. Nijedan narval nije izgledao otvoreno agresivan - rekao je za IFL Science Greg O’Corry-Crowe, autor studije i profesor istraživanja na Harbour Branchu Sveučilišta Florida Atlantic.
Narvali bi također koristili svoje kljove za sondiranje i istraživanje predmeta s ‘izvanrednom spretnošću‘, smatraju znanstvenici. Moguće je da je kljovom mogu osjetiti promjene u temperaturi i slanosti vode, što im omogućuje da otkriju razlike u uvjetima morskog leda, a to im olakšava lov.
Studija sugerira da bi narvali mogli čak koristiti kljove za igru, koja uključuje istraživanje i interakciju s objektima u njihovoj okolini bez funkcionalnog cilja. U jednom su opažanju tri narvala bila u interakciji s ribom, ali je nisu pokušala pojesti. Umjesto toga, gurkali su i pregledavali ribu, naizgled iz znatiželje, a ne iz gladi.
Istraživači čak nagađaju da svaki od njih koristi kljove na malo drugačiji način, što bi moglo imati veze s osobnošću, odnosno, stilom.
Dok se arktičko okruženje nastavlja zagrijavati i mijenjati, razumijevanje načina na koji se narvali prilagođavaju može biti ključno za njihov opstanak. Njihove kljove, za koje se nekada mislilo da služe jedinstvenoj svrsi, ipak su se razotkrile kao alati za istraživanje, komunikaciju, pa čak i igru. Uz pomoć nove tehnologije i zajedničkog istraživanja, znanstvenici tek počinju otkrivati život ovih zagonetnih kitova.
Nova studija objavljena je u časopisu Frontiers in Marine Science.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....