Uredba EU-a: Od 10. veljače u hranu se može dodavati prah od ličinki velikog žutog crva brašnara

Povodom uredbe Europske komisije, koja od ponedjeljka na tržištu EU-a dopušta prodaju pekarskih proizvoda, mliječnih i voćnih prerađevina te drugih prehrambenih proizvoda s dodatkom praha od ličinki velikog žutog crva brašnara, oštro je reagirala udruga Prijatelji životinja.

- Na tržištu već imamo skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, a čekaju se odobrenja i za prah muhe, trutova i brašnastog moljca. Glavni argument Europske komisije za prodaju crva i insekata kao ljudske hrane je sve veća potražnja za hranom i sve manji poljoprivredni prinosi. No zato ne moramo jesti crve jer na tržištu imamo brojne biljne izvore bjelančevina - ističe Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Dodaje da je apsurdno da danas, kada imamo nutritivno vrijedne burgere i druge proizvode od biljnih proteina, koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, prednost dajemo mljevenju crva i kukaca.

- Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koji su već sada dostupni i razvijaju se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine. Naposljetku, uobičajena biljna hrana poput graha, badema ili gljiva prepuna je bjelančevina. Kada bismo poljoprivredne površine koristili za uzgoj biljne hrane za ljude umjesto za žitarice za prehranu stoke, nitko ne bi ostao gladan- ističe.

Prijatelji životinja upozoravaju da je upravo uzgoj životinja za hranu usko povezan s rasipanjem prirodnih resursa, zagađenjem okoliša, klimatskim promjenama, smanjenjem biološke raznolikosti, deforestacijom i pustošenjem mora.

- U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice toga su drastične. Uzgoj životinja iziskuje goleme količine zemlje za uzgoj stočne hrane. 80 posto šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima. To je uzrok i golemu trošenju prirodnih resursa i potrošnje pitke vode jer se čak 70 posto uloženog baca. Uzgoj životinja utječe i na klimatske promjene, i to više od sveg svjetskog prometa. Radi se o više od 90 milijarda uzgojenih životinja samo na farmama - poruičila je Balaš Cerjak i dodala:

- Uz činjenicu i porasta broja stanovnika na Zemlji, jasno je da je uzgoj životinja za hranu ozbiljna prijetnja preživljavanju i opstanku ljudske vrste na planetu. Neće nas spasiti prehrana kukcima, već samo drastično smanjenje konzumacije mesa, mlijeka i jaja te korištenje biljnih izvora bjelančevina. Na našemu tržištu mogu se naći razne vrste biljnoga mesa u obliku burgera, medaljona, mljevenoga mesa, kobasica, salama, i to raznih vrsta i okusa, među kojima svatko može naći nešto za sebe. Vjerujemo da su proteini graška ili boba potrošačima prihvatljivija alternativa od mljevenih crva i kukaca.

Iz Udruge navode i da biljne bjelančevine i kultivirano meso štite okoliš, nude nutritivnu vrijednost i sigurniji su za ljudsko zdravlje. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali. Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava.