Umjetna inteligencija predviđa da će ove vrste životinja do kraja 2050 godine nestati s lica zemlje

Kako kaže Izvješće o stanju planeta za 2024. godinu, koje je 9. lipnja objavila organizacija WWF, unatrag 50 godina (1970.-2020.) došlo je do pada od 73 posto u populacijama promatranih divljih vrsta. Izvještaj upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.

Također, Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu (Zoological Society London, ZSL), uključuje gotovo 35 tisuća populacijskih trendova za 5495 vrsta od 1970. do 2020. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85 posto), zatim u kopnenim (69 posto) i morskim (56 posto). Gubitak i degradacija staništa, uglavnom uzrokovana ljudskim prehrambenim sustavom, predstavlja najveću prijetnju populacijama divljih vrsta diljem svijeta. Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95 posto.

Nedavno je isto pitanje postavljeno i umjetnoj inteligenciji, a kako prenosi portal Daily Star, AI softver Gemini je temelju podataka prikupljenih na globalnoj mreži, sastavio listu životinja koje će nestati do 2050. godine. Prema umjetnoj inteligenciji, prvo će nestati polarni medvjedi, a glavni su uzrok otapanje ledenjaka prouzročeno klimatskim promjenama. Nadalje, zbog krčenja šuma i krivolova izumiranje prijeti gorilama i sumatranskim tigrovima. U opasnosti su i kalifornijske morske svinje koje slučajno završavaju u mrežama ilegalnih ribolovaca.

Vrste koje su također ugrožene klimatskim promjenama, ali i aktivnošću čovjeka su carski pingvini, a novozelandske papige ozbiljno su ugrožene zbog ptica grabljivica koje su uvezli Europljani, piše Green.

Do kraja 2050. velika je vjerojatnost da će nestati i divovske kornjače s Galapagosa i panamska zlatna žaba, kojoj su najveća prijetnja gubitak staništa i gljivice.