U samo četiri godine Sredozemno more zbog zagrijavanja pretrpjelo masovne pomore

Klimatske promjene uzrokuju i povećanje učestalosti te intenziteta morskih toplinskih valova, a porast pojava masovnog pomora morskih organizama jedan su od njihovih glavnih ekoloških utjecaja. Istraživanje o utjecaju klimatsih promjena provedeno je na Sredozemnom moru i to na životinjama koje žive na dnu mora, piše Ekovjesnik.

Rezultati istraživanja, objavljeni 18. srpnja u časopisu Global Change Biology, pokazuju da je tijekom razdoblja od 2015. do 2019. godine Sredozemno more doživjelo iznimne toplinske uvjete koji su rezultirali nizom od pet uzastopnih godina široko rasprostranjenih masovnih pomora u cijelom Sredozemnom bazenu. Pojave masovnog pomora utjecale su na morska staništa i svojte duž tisuće kilometara obale od površine do dubine od 45 metara.

Klimatske promjene izazvane ljudskim utjecajem, navode istraživači, postale su glavni pokretač svih promjena u okolišu, snažno utječući na morsku bioraznolikost i funkcioniranje ekosustava. Osim postupnog zagrijavanja mora i oceana, zakiseljavanja i deoksigenacije te porasta razine mora, ljudske su aktivnosti uzrokovale nagli porast učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih događaja, kao što su morski toplinski valovi. Riječ je o razdobljima s izraženim temperaturnim anomalijama morske vode na određenoj lokaciji čija se učestalost na globalnoj razini u posljednjih 20 godina udvostručila. Osim toga, morski toplinski valovi postali su dugotrajniji i intenzivniji, a povećanje učestalosti povezano je s brzim porastom pojava masovnog pomora morskih organizama diljem svijeta. Najdramatičniji dosad zabilježeni masovni pomori dogodili su se 1999. i 2003. godine.

Sredozemno more se općenito smatra relevantnim modelom za procjenu ekoloških učinaka klimatskih promjena na morsku biološku raznolikost i za testiranje potencijalnih strategija prilagodbe i ublažavanja. Naime, iako Sredozemno more predstavlja svega 0,32 posto ukupnog volumena oceana, njegova jedinstvena geomorfološka povijest dovela je do izrazito visoke razine bioraznolikosti sa sedam do deset posto svih poznatih morskih vrsta i velikim udjelom endemskih vrsta.

Znanstvenici još uvijek ne raspolažu dovoljnim saznanjima o morskim toplinskim valovima, no poznato je kako su oni jedan od najdominantnijih bioloških utjecaja klimatskih promjena u Sredozemnom moru. Tijekom posljednjih desetljeća morski toplinski valovi su u Sredozemnom moru pokrenuli dosad neviđene masovne pomore uzrokovane klimatskim promjenama, a očekuje se kako će toga biti još i više u nadolazećim desetljećima. Kako ističu istraživači, najdramatičniji dosad zabilježeni masovni pomori, kako po veličini zemljopisnog prostora, tako i broju pogođenih vrsta, dogodili su se 1999. i 2003. duž sjeverozapadnog Sredozemnog mora.

Velika većina dosadašnjih studija o morskim toplinskim valovima u Sredozemlju bila je usredotočena na vrste kao što su gorgonije i morske alge. Neke vrste povezane s pojavom masovnog pomora pokazale su stope smrtnosti do 80 posto proučavanih populacija s velikim posljedicama na strukturu i funkcioniranje bentoskih ekosustava. Ipak, masovni pomori drugih mediteranskih populacija i zajednica i dalje su slabo poznati te nude nepotpunu sliku utjecaja na cijeli ekosustav. Isto tako, ove su pojave zahvaljujući opsežnijim i dugoročnijim naporima uzorkovanja uglavnom dokumentirane u zapadnom Sredozemnom moru, iako se istočni bazen brže zagrijava. Doista, jugoistočni bazen je zadnja granica za mnoge autohtone sredozemne vrste, uključujući mekušce i morske ježince, čiji je broj prošlih desetljeća znatno opao.