NEVJEROJATNO OTKRIĆE

Rudari u Sibiru pronašli ostatke rijetkog vunastog nosoroga, ovo je jedan od pet takvih nalaza u povijesti

Otkrili su netaknuti rog i meko tkivo, što nije čest slučaj, a pomaže pri boljem razumijevanju nekadašnjih uvjeta života

Ilustracija vunenog nosoroga

 Walter Myers/sciencephoto/profimedia

Rudari su nedavno u Sibiru iskopali mumificirani leš vunastog nosoroga koji je imao netaknuti rog te ostatke mekog tkiva. Rudari u Republici Sakha na njega su naišli dok su iskopavali mjesto na kojem će biti novi kamenolom. Fotografije posmrtnih ostataka, pronađenih u okrugu Oymyakon, pojavile su se na ruskom društvenom mediju Telegram 2. kolovoza piše portal livescience.com.

Nakon otkrića, istraživači sa Sjeveroistočnog saveznog sveučilišta (NEFU) u Jakutsku posjetili su mjesto pronalaska i iskopali nosorogov rog. Ostali će dijelovi životinje u potpunosti biti iskopani narednih mjeseci stoji u priopćenju NEFU-a.

- Ovo je doista jedinstveno otkriće koje će nam omogućiti dublje proučavanje povijesti ove regije, njene drevne faune, klime i geoloških uvjeta - rekao je Anatolij Nikolaev, rektor NEFU-a.

Naime, permafrost, odnosno trajno smrznuto tlo, pruža idealne uvjete za očuvanje drevnih stvorenja. Hladni uvjeti mumificiraju posmrtne ostatke, dehidrirajući meka tkiva i zaključavajući ih u svojevrsnu smrznutu vremensku kapsulu.

Otkriće mekog tkiva je, unatoč tome, vrlo rijetko i znanstvenicima omogućuje daleko bolji uvid u život same pronađene životinje i okoliš u kojem je ona boravila za razliku kada se pronađe samo kostur. Također to pruža bolju priliku za izdvajanje drevne DNK iz ostataka.

Maxim Cheprasov, viši istraživač i voditelj laboratorija Muzeja mamuta NEFU, rekao je da je ovo tek peti put u povijesti da su znanstvenici pronašli vunastog nosoroga s netaknutim mekim tkivom.

- Do danas u zbirci Muzeja mamuta nije bilo ovako rijetkog nalaza, a u bližoj povijesti muzeja NEFU je ovo prvo otkriće ovakve prirode - rekao je.

image

Mumificirani nosorog

East2west News/willwest News/profimedia

Vunasti su nosorozi živjeli za vrijeme epohe koja se naziva pleistocen, a trajala je prije od prilike 2,6 pa sve do 12 milijuna godina. Prvi su se puta pojavili prije otprilike 300 tisuća godina i to diljem sjeverne Euroazije. Kako je ledeno doba postepeno završavalo tako se smanjivao i broj jedinki ovih posebnih životinja sve dok nisu izumrle prije skoro 10 tisuća godina kao rezultat klimatskih promjena i ljudskog djelovanja.

Istraživači planiraju prije nego iskopaju ostatak nosoroga prvo dobro proučiti rog. Otkriće vunastog nosoroga jedan je od nekoliko projekata na NEFU-u kojima je cilj upoznati drevnu faunu Sibira, a istraživači su u lipnju proveli obdukciju mumificiranog vuka starog oko 44 tisuće godina koji je također pronađen u Republici Sakha.

- Prema morfološkim parametrima, radilo se o zreloj jedinki. Točna biološka dob i spol životinje utvrdit će se nakon opsežnog proučavanja samih ostataka - zaključio je Cheprasov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 22:58