Ratom je pogođeno 1,2 milijuna hektara prirodnih rezervata, a ne zna se šteta nanesena životinjama

Prošlo je godinu dana otkako je započeo rat u Ukrajini. Od 24. veljače prošle godine službeni podaci pokazuju da je ratom u Ukrajini pogođeno 1,24 milijuna hektara područja prirodnih rezervata, a još uvijek se ne zna kolika je šteta nanesena životinjskom svijetu. Rat je također utjecao na tri milijuna hektara šuma s 450 tisuća hektara pod okupacijom ili u borbenim zonama. Kako bi istaknuli razaranja uzrokovana ratom, Greenpeace Central and Eastern Europe (CEE), zajedno s ukrajinskom nevladinom organizacijom Ecoaction, sastavili su mapu ekoloških šteta koja ilustrira kako je ruska invazija između ostalog uništila i ukrajinsku prirodu.

- Rat utječe na našu prirodu jednako loše kao i na naše ljude i našu infrastrukturu. Međutim, ta šteta ostaje neviđena i uglavnom zanemarena, jer je okoliš tiha žrtva. Želimo biti njezin glas kako bi svi bili svjesni ekoloških posljedica ruskog rata i stoga je obnova prirode uključena u planove oporavka Ukrajine - kaže Yevheniia Zasiadko iz Ecoactiona, piše Green.

Podatke o velikim štetama prikupio je Ecoaction. To uključuje šumske požare uzrokovane projektilnim napadima i onečišćenje zraka, tla i vode kao rezultat granatiranja industrijskih lokacija.Ti su podaci kasnije potvrđeni satelitskim snimkama i mapirani od strane Greenpeacea. Od gotovo 900 prikupljenih slučajeva, 30 je odabrano za kartu kako bi se prikazale najveće štete u prirodi. Svaki je kategoriziran prema vrsti učinjene štete.

- Komplicirano je mapirati štetu prouzročenu ratom u Ukrajini: smatra se da je veliki dio oslobođenog teritorija pun mina i drugih eksploziva, dok ruske snage još uvijek okupiraju dijelove zemlje, što prikupljanje podataka čini izazovom u tim područjima. Međutim, moramo posvetiti više pozornosti šteti okolišu kako bi obnova prirode mogla biti važan dio rasprave o budućnosti Ukrajine - istaknuo je Denys Tsutsaiev, aktivist Greenpeace CEE kampanje u Kijevu.

Utjecaj je golem, od metalnih fragmenata granata koji ispiru tvari u tlo koje bi mogle utjecati na prehrambeni lanac do 40 poplavljenih rudnika ugljena koji zagađuju podzemne vode. I sve se to događa od 2014. kada su ruske trupe prvi put kročile na ukrajinsko tlo, kažu dvije nevladine organizacije. Smatraju da se obnova gradova mora odvijati istovremeno s obnovom prirode.

- Oporavak prirode zahtijevat će alate, stručnost i predanost, kao i značajna sredstva. Ta sredstva treba već sad izdvojiti, a ne kada rat završi - zaključuje Tsutsaiev.