TUŽNI OPROŠTAJI

‘Pogledajte grobnicu Eolije, veselog malog psa, čiji me gubitak neizmjerno boli‘

Razne natpise i do sada neviđene predmete može se vidjeti na izložbi Bestiarium Antiquum

Figura psa
 

 I. Krajcar/AMZ

Zanimljiva izložba o kućnim ljubimcima, odnosno, o tome koliko su ljudi u staroj Grčkoj i Rimu voljeli svoje ljubimce, može se vidjeti u Galeriji Arheološkog muzeja Zagreb. Riječ je o izložbi Bestiarium Antiquum, koja je otvorena do 8. veljače. Na njoj se mogu vidjeti predmeti iz fundusa muzeja koji uglavnom nisu bili izlagani, a osim razgledavanja predmeta može se i donirati udruzi Le Pas.

Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama. One su bile dio njihove svakodnevice,

- Osim što su bile radne, kućne ili pak divlje, životinje su mogle biti i svete, a redovito su i žrtvovane za potrebe vjerskih svetkovina. Rituali rimske državne religije kao i privatni kultovi zahtijevali su žrtvovanje životinja u čast bogova - bikovi, junice, ovce, svinje i koze su tako redovito bili predmetom žrtve. Izvan grada, no i u samim gradovima, pripitomljene životinje držale su se i uzgajale radi koristi i zarade, a divlje životinje lovile su se podjednako iz užitka i kao izvor hrane- pojašnjavaju iz muzeja.

I u antici, ljudi su uspostavili bliske odnose sa svojim životinjama. Filozofi su često raspravljali o prirodi životinja i ljudi - mnogi su vjerovali da je temeljna razlika u tome što su ljudi sposobni razumjeti, dok životinje nisu.

Na ovoj izložbi posjetitelji mogu naučiti kako su u vrijeme antike pse kao kućne ljubimce uglavnom su držali pripadnici elita - držanje kućnih ljubimaca bilo je znak bogatstva i blagostanja i stoga nije bilo tako rašireno kao danas. Prema arheološkim nalazima, neki su psi pokapani na grobljima, dobivajući svoje nadgrobne spomenike i natpise.

- Budući da to pokazuje jaku emocionalnu vezu između čovjeka i životinje, ovi su psi nedvojbeno smatrani kućnim ljubimcima. Osim toga, analize psećih kostiju pokazuju da su neki psi imali brojne zdravstvene probleme, ali su umrli nakon što su doživjeli duboku starost. To se može objasniti jedino brigom njihovog čovjeka - ističu iz muzeja.

Mnoštvo nadgrobnih spomenika pasa pronađenih u staroj Grčkoj i Rimu dokazuje da bol gubitka voljenog ljubimca ne poznaje nikakve vremenske ili kulturološke granice. Na jednoj steli s reljefom psa drvenom talijanskom gradu Palestrini stoji:

- Pogledajte grobnicu Eolije, veselog malog psa, čiji me gubitak zbog prolazne sudbine neizmjerno boli.

U starom gradu Eliumberrumu (danas je to Auch) stoji:

-Kako je bila draga i prijateljski raspoložena! Dok je bila živa ležala je u krilu, uvijek dijelila spavanje i krevet. Kakva šteta, Mušice, što si umrla! Lajala bi samo ako bi si neki suparnik uzeo slobodu lagati protiv tvoje gazdarice. Kakva šteta, Mušice, što si umrla! Dubina groba sada te grli i ti ne znaš ništa o tome. Ne možeš više divljati niti skakati na mene, i ne pokazuješ mi svoje zubiće u ugrizima koji ne bole.

U Salernum, današnjem Salernu, je ovaj natpis:

- Nosio sam te obliven suzama, naša mala kujice, kao u sretnijim okolnostima prije petnaest godina. Sada mi, Patrice, više nećeš davati tisuću poljubaca, niti ćeš moći nježno ležati oko moga vrata. Bila si dobar pas i u tuzi sam te smjestio u mramornu grobnicu gdje ću te zauvijek sjediniti sa sobom kad umrem. Bila si oštroumna gotovo kao čovjek, avaj, kakvog ljubimca izgubismo …. Slatka Patrice, običavala si nam se pridružiti za stolom i iz našeg krila tražiti hranu, navikla si svojim pohlepnim jezikom lizati šalicu koju su ti moje ruke često držale i redovito pozdravljati svog umornog gospodara mahanjem repa…

Nadgrobni spomenik psa Parthenope, Mytilene (otok Lesbos, Grčka) govori o vezi s vlasnikom.

- Kuju Partenope, s kojom se rado igrao za života, sahranio je ovdje Anaksej u znak zahvalnosti za radost koju mu je pružala. Privrženost i kod psa zaslužuje nagradu. Ona koja je za života uvijek bila dobra svom gospodaru, zaslužila je ovaj grob. Potrudi se steći u životu prijatelja koji će te voljeti i u smrti se pobrinuti za tebe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 20:04