- Tijekom kratkog boravka u Hrvatskoj, vezano uz predsjedničku kandidaturu, ostala sam zapanjena prizorom mučenja konja na zagrebačkom Hipodromu. U mračnom kompleksu štale desno od glavnog ulaza već godinu dana se nalazi pet arapskih konja koji su zapečaćeni. Posljedica je to, kako su mi rekli upoznati izvori, sudskog procesa između zagrebačkog Hipodroma i Miroslava Kinčla. Smatram kako niti jednoj životinji ne bi smio biti ugrožen život kao što je ovdje slučaj.
U namjeri da pomognem konjima i da ih barem izvedem u ispust nisam uspjela jer su na boksovima lokoti i pečati. To znači da konji već godinu dana nisu izvođeni iz boksova u ispust čime je vidno ugroženo njihovo zdravlje - stoji u mailu koji je u utorak poslala Aurora Weiss na brojne redakcije u našoj zemlji.
U nastavku maila ona pojašnjava kako se konje iz boksa mora u ispust izvoditi jednom dnevno, kako bi im se omogućilo kretanje koje je neophodno za njihovo mentalno i fizičko zdravlje. To se, tvrdi, ovdje ne događa.
Konji koje je pogledala, navodi, imaju propala leđa, naziru im se kosti, a o tome kakvo im je mentalno zdravlje govori činjenica da neprestano ‘štirkaju glavom‘.
- Ustaljen je proces zapljene imovine tretirati ova plemenita živa bića na isti način kao fotelje je sramota za državu. Sramota je to i za samog vlasnika Miroslava Kinčla, ali i za sve korisnike hipodroma one koji žmire ili okreću glavu pred mučenjem tih pet konja - stoji u mailu.
Iz Grada su nam potvrdili kako su četiri konja vlasništvo Miroslava Kinčla, dok se za jednog, što je nevjerojatno, i dalje ne zna tko mu je vlasnik. S Hipodroma su pokušali otkriti kome on pripada pa su na svojoj web stranici, ispred ulaza u Hipodrom i u dnevnim novinama objavljivali javne pozive kako bi otkrili čiji je to konj, odnosno, kako bi ta osoba s njima sklopila ugovor ili odvela konja, no nitko se nikada nije javio.
- Kinčl je ustanovi Upravljanje sportskim objektima podnio zahtjev za korištenje prostora za smještaj konja te je dostavio dokaze o vlasništvu prednje navedena četiri konja. Ugovori o korištenju prostora za smještaj konja su pripremljeni te u siječnju 2024. godine upućeni javnom bilježniku na solemnizaciju. Unatoč opetovanim obavijestima i pozivima na sklapanje ugovora, Kinčl do današnjeg dana nije potpisao ugovore niti se javio, slijedom čega nije preuzeo brigu i skrb o svojim konjima.
Upravo zbog te situacije, Ustanova je angažirala ovlaštene veterinare koji redovito pružaju zdravstvenu skrb konjima, a djelatnici sportskog objekta Hipodrom ulažu napore oko hranjenja i čišćenja boksova u kojem se konji nalaze iako to nije njihov redovni posao, budući da se Ustanova kao upravljač ne bavi tom vrstom djelatnosti. Ako se vlasnik konja ne javi u dogledno vrijeme, bit ćemo primorani odvesti konje na odgovarajuću skrb izvan Hipodroma, a sve o trošku vlasnika - poručili su iz Grada.
A vlasnik, kirurg Miroslav Kinčl, kaže kako 17 godina ima konje na Hipodromu. Štalu u kojoj su se dugo vremena nalazili je kupio i uredio, a namjeravao je ostati tamo. No, onda su mu konje maknuli iz zadnje staje za galopere koja je bila puna. Pokušali su ga, kaže, natjerati na potpisivanje ugovora koji je loš, a kad to nije htio, njemu i trenerici njegovih konja, Dubravki Prekrat, su zabranili ulaz. Jednako kao i njegovom veterinaru, kojeg je poslao da pregleda konje. Zbog toga su u sudskom sporu.
- Ja sam vojni invalid, u svijet konja sam ušao zbog problema s nogom. No, zavolio sam konje, bavim se i uzgojem. Ovo me šokiralo. Ne mogu do konja, do svoje skupe opreme, do hrane za njih, ni do čega. Dubravki nisu dali čak ni s policijom da uđe. To je zlostavljanje konja. Svih pet su moji i pripremio sam za njih ranč nedaleko od Zagreba, gdje ću ih preseliti. Kad je pokojni Milan Bandić htio zatvoriti Hipodrom, bunili smo se, bili smo u svim medijima. Sad se to isto radi - rekao nam je Kinčl.
Iz udruge Prijatelji životinja istaknuli su kako su oni protiv uzgoja i iskorištavanja konja za konjička natjecanja. Tvrde kako, kada konji ne postižu očekivane rezultate, ozlijede se ili ostare, većinom završavaju u klaonicama. Iskorištavanje životinja zbog jahanja zaista je velik etički problem, dodaju.
- I konji na Hipodromu oko kojih se vodi pravni spor žrtve su sustava koji treba narediti posjedniku da se adekvatno brine o konjima u smislu osiguranja njihova zdravlja i dobrobiti. Konji uz, hranu i vodu, trebaju i svakodnevno slobodno kretanje i redovitu veterinarsku skrb - poručili su i dodali da su u okviru platforme EU-a o dobrobiti životinja objavljene smjernice o držanju, njezi, odgoju i upotrebi konja.
U njima se ističe da konji imaju snažnu potrebu za kretanjem, što im je nužno za pravilan razvoj mišića, zglobova, tetiva i koštanih struktura. Slobodno kretanje također poboljšava razvoj ravnoteže i koordinacije pokreta. Svim konjima svakodnevno treba omogućiti pristup ispustima ili pašnjacima, po mogućnosti s drugim konjima, kako bi se zadovoljile njihove potrebe za slobodnim kretanjem i socijalnim kontaktima.
Osim važnosti za fizičko zdravlje, to omogućava međusobno timarenje i razvoj normalnih obrazaca socijalnog ponašanja uključujući učenje čitanja znakova drugih konja. Konji bi uvijek, kao apsolutni minimum, trebali moći barem vidjeti druge konje. Oni su druželjubive životinje, a nedostatak društvenog kontakta s drugim konjima u bilo kojem stadiju života može uzrokovati razvoj različitih promjena u ponašanju i nedostatan razvoj normalnog društvenog ponašanja.
Nenormalno ponašanje znak je da okoliš i/ili uvjeti držanja ne ispunjavaju njihove potrebe. Mnoga abnormalna ponašanja uključuju stereotipije poput grizenja ograde, gutanja zraka, kruženja po boksu, ljuljanja i samoozljeđivanja (npr. grizenje samog sebe), a konj može postati apatičan. Neadekvatni uvjeti držanja dovode do trajne disfunkcije središnjeg živčanog sustava, što znači da se razvijene stereotipije možda neće popraviti ni u slučaju poboljšanja okoline i načina držanja.
Osim toga, sve konje treba pregledati najmanje jednom dnevno, a po mogućnosti i češće. Posjednik konja trebao bi biti educiran za primjenu AWIN protokola za procjenu dobrobiti konja na temelju uočenog tjelesnog stanja, što ipak ne može zamijeniti svakodnevni pregled konja ili klinički pregled veterinara u slučaju sumnje ili utvrđivanja bolesti ili ozljede.
- Bitno je naglasiti da životinje ne smiju ispaštati i biti zlorabljene te ih se ne smije dovoditi u opasnost zbog ljudskih sporova. U praksi imamo dosta sličnih situacija, gdje životinje moraju čekati godinama završetke sudskih postupaka i tada veterinarska inspekcija mora naložiti posjednicima mjere kojima će se osigurati njihovo zdravlje i dobrobit. Svi uključeni uvijek moraju imati na umu da životinje nisu predmeti pa da čekaju u skladištu ili garaži dok ne završe sudski postupci - poručili su i dodali kako je važno da inspekcija provjeri jesu li u konkretnom slučaju konji stalno zatvoreni u pojedinačne boksove, bez ikakva slobodnog kretanja – ako je to točno, onda to sigurno utječe na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
- Zatvaranje boksova lokotima također nije adekvatno sa sigurnosnog aspekta jer u slučaju izbijanja požara ne može se provesti hitna evakuacija konja i mogu smrtno stradati. Stoga je potrebno hitno postupanje veterinarske inspekcije, a prema potrebi i drugih nadležnih službi, kako bi se utvrdilo stanje konja u cilju osiguravanja primjerenih uvjeta držanja kod posjednika te kako bi se utvrdila prekršajna i kaznena odgovornost vlasnika konja - istaknuli su.
O cijelom slučaju je obaviješten i Državni inspektorat.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....