Odlične vijesti: potkornjaci više nisu prijetnja Marjanu, Mejama, Varošu ni Spinutu

Park šuma Marjan, te splitski gradski kotarevi Meje, Varoš i Spinut više nisu u izravnoj opasnosti od nastanka elementarne nepogode radi sušenja šume uzrokovane potkornjakom, doznaje se u splitskoj gradskoj upravi.

Ta je opasnost, koja je bila proglašena 5. veljače 2019. ukinuta 27. svibnja ove godine. Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara podsjeća da u veljači 2019., kad je proglašena izravna opasnost od nastanka elementarne nepogode, nisu znali što ih čeka, da im nije bilo lako, ali se pokazalo da su sve aktivnosti koje su poduzimali dale rezultat, što su u svojim nalazima, u više navrata potvrdili i Milan Pernek i Hrvatski šumarski institut.

Njega, obnova i gospodarenje, nakon spašavanja šume od potkornjaka, a do restrukturiranja Javne ustanove za gospodarenje Park-šumom Marjan, su se nastavili prema Programu gospodarenja šumama posebne namjene, dodaju u gradskoj upravi.

"Za vrijeme izravne opasnosti i režima kojim je upravljao Stožer civilne zaštite Grada Splita sve akcije na suzbijanju potkornjaka provođene su temeljem Akcijskog plana sanacije Park šume Marjan za razdoblje 2020.- 2022., što ga je izradio Hrvatski šumarski institut, a koji je u svojem znatnom obliku integriran u ovaj Program. To je jamstvo da će najveći kriteriji struke konačno biti primijenjeni na Marjanu i to u uređenim uvjetima. Grad Split je ostvario pravo šumoposjednika, što je preduvjet za odgovorno upravljanje i gospodarenje. Sve to trebalo je odraditi pred više desetljeća, kao što je trebalo kontinuirano njegovati i obnavljati šumu, a što zbog nereda i nebrige nije bilo ostvareno", ističe se u gradskoj upravi.

Potkornjaci su kukci koji život provode uglavnom na deblu, no nekad ih se može pronađi i na granama. Neki od njih se opredijele za jednu vrstu drveta, dok drugi biraju između više vrsta njih. Najviše ih ima u sušnim godinama, kada stablima padne otpornost. Buše hodnike, u kojima polažu mlade. Češće žive u crnogoričnim šumama, a neprijatelji su im ptice: zebe, djetlići, brgljezi i pastirice, ali i neki kornjaši i kusokrilci.

U našoj su zemlji najveću štetu nanijeli te 2019. godine, kada su osim stabala u Splitu napali i ona na Korčuli, Braču, i Pašmanu te u Zadru i Biogradu.