‘Obnova prirode uspijeva tek kad poljoprivrednici sjednu za isti stol‘

Obnova prirode neće uspjeti bez poljoprivrednika, nego samo zajedno s njima, jedna je od ključnih poruka panel-diskusije „Nacionalni plan obnove prirode i budućnost poljoprivrede nakon 2027.“, održane u srijedu u Šibeniku. Klimatske promjene već mijenjaju uvjete proizvodnje hrane, dok će uspjeh budućih mjera obnove prirode ovisiti o tome hoće li poljoprivrednici u njima biti prepoznati kao partneri te hoće li za njihovu provedbu biti osigurana odgovarajuća financijska sredstva, objavili su iz udruge BIOM.

Na panelu su sudjelovali Tamara Čimbora Zovko iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Anouk Puymartin iz BirdLife Europe and Central Asia, predsjednica Brodskog ekološkog društva Iris Beneš, Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Tomislav Hudina iz Udruge Biom.

Jedna od središnjih tema bila je potreba da se zaštita i obnova prirode prestanu promatrati kao prepreka poljoprivrednoj proizvodnji. Zdravo tlo, dostupnost vode, oprašivači i očuvani ekosustavi nužni su za proizvodnju hrane, dok klimatske promjene već prisiljavaju poljoprivredu na prilagodbu.

"Ako ne očuvate tlo, nećete imati u što sijati. Ako ne očuvate zdravu vodu, nećete imati što piti i čime zalijevati" upozorila je Iris Beneš, predsjednica Brodskog ekološkog društva. Istaknula je da se europske politike zaštite prirode u javnosti često predstavljaju kao nešto što Europska komisija nameće Hrvatskoj, iako je zapravo riječ o očuvanju vlastitih prirodnih resursa.

Da se odnos prema poljoprivrednicima mora temeljiti na suradnji, a ne samo na propisivanju ograničenja, pokazuje i iskustvo Udruge Biom s terena. Tomislav Hudina, voditelj programa za botaniku i staništa u Biomu, istaknuo je da zaštita prirode, poljoprivreda, šumarstvo, turizam i drugi sektori koriste isti prostor i resurse te da održiva rješenja nije moguće pronaći ako svaki od njih djeluje zasebno.

"Trebamo sjesti zajedno i pronaći rješenje koje će biti na korist svima nama. Čovjek je neodvojivi dio prirode“ rekao je Hudina.

Kao primjer važnosti takvog pristupa prenio je iskustvo razgovora s poljoprivrednicima tijekom Biomovih projekata.

„Jedan nam je poljoprivrednik rekao: ‘Vi ste prvi nakon 30 godina koji ste došli ovdje i niste ništa zabranili prvom rečenicom, nego ste nam dali priliku da kažemo što nas muči i što nama treba.’ Upravo takav pristup pokušavamo koristiti pri planiranju obnove prirode – čuti što ljudima treba i tražiti rješenja koja su dobra i za prirodu i za ljude koji od tog prostora žive“, istaknuo je Hudina.

Rasprava je pokazala da donošenje Nacionalnog plana obnove prirode samo po sebi neće biti dovoljno. Za ostvarivanje njegovih ciljeva bit će potrebno osigurati dugoročno financiranje, stručne kapacitete i kvalitetniju komunikaciju s ljudima koji mjere trebaju provoditi na terenu. Pritom poljoprivrednici ne mogu biti samo korisnici potpora ili objekti novih pravila, nego partneri bez kojih obnova prirode u poljoprivrednom krajoliku neće biti moguća, poručili su iz udruge BIOM.