
Transformacija neukroćenog vuka u poslušnog jazavčara ili malenu čivavu zahtijeva protek prilične količine vremena i solidnu genetsku alkemiju, reklo bi se. No, nova istraživanja sugeriraju da je proces možda bio jednostavniji nego što smo do sada mislili. Autori studije objavljene u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences smatraju kako su drevni vukovi koji su žudjeli za ljudskim društvom imali su vremena da se u pripitome, postavši psi prirodnom selekcijom uz naše minimalno uplitanje.
Smatra se da su psi nastali od svojih zavijajućih predaka u razdoblju od oko 15 tisuća godina, što je zapravo prilično brzo za specijaciju - pri čemu potpuno nova vrsta nastaje iz starije. Zato je prevladavajuće stajalište da je proces ubrzan umjetnom selekcijom, jer su ljudi namjerno parili najpitomije vukove kako bi što prije uzgojili prijateljskije pse.
No, druga je ideja bila da su se neki prirodno pitomiji vukovi možda sami od sebe počeli motati po ljudskim naseljima, nadajući se da će pokupiti ostatke hrane. Poznata kao ‘hipoteza proto-pripitomljavanja‘, ova teorija pretpostavlja da su se ti vukovi sami od sebe izolirali od onih pripadnika svoje vrste kojima su ljudi bili manje mili i da su se jednostavno, tako izolirani, parili među sobom.
No, bez ljudske intervencije, nejasno je jesu li se ovi prijateljski raspoloženiji vukovi mogli prirodno uzgojiti u potpuno nove vrste u manje od 15 tisuća godina, zbog čega hipoteza o protodomestikaciji nikada nije u potpunosti prihvaćena.
Kako bi utvrdili ima li u toj staroj ideji istine, autori nove studije upotrijebili su matematičke modele za simulaciju evolucijskog razvoja vukova u različitim okolnostima. Na primjer, pokrenuli su simulacije u kojima su se pitomiji vukovi prirodno parili s drugim pitomijim vukovima i simulacije u kojima su se nastavili razmnožavati s članovima čopora koji i nisu baš bili za motanje oko ljudskih logorskih vatri.
Sve u svemu, specijacija se dogodila unutar 15 tisuća godina u 74,2 posto modela koji su uključivali ovu preferenciju parenja s drugim vukovima, ali se nije dogodila ni u jednom modelu bez preferencije partnera. U prosjeku, bilo je potrebno samo 8030 godina da se ti vukovi pretvore u pse, jednostavno lutajući oko ljudi i pareći se s drugim vukovima koji su radili istu stvar.
Unatoč tome, istraživači priznaju da njihovi rezultati ‘ne mogu dokazati niti opovrgnuti uzrok ranog pripitomljavanja vukova‘, jer je još uvijek potpuno moguće da je umjetna selekcija mogla pokrenuti ovaj proces. Oni također ističu da pretpovijesne zajednice možda nisu željele da se vukovi motaju oko njihovih logorskih vatri i da su ih mogle otjerati kako bi osigurale da se ne hrane njihovim ostacima hrane. U tom slučaju cijela ideja o pripitomljavanju pada u vodu.
Međutim, ono što nalazi sugeriraju jest da se ‘hipoteza o protodomestikaciji ne može odbaciti na temelju vremenskih ograničenja‘. Drugim riječima, vukovi su definitivno imali dovoljno vremena da se sami pretvore u pse, piše IFL Science.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....