Mirna Batistić,

Nova ravnateljica Instituta za more i priobalje u Dubrovniku: ‘Stanje u našem moru je odlično!‘

Neke novopridošle vrste su se udomaćile ali među tim vrstama nijedna nije tropska

Ilustracija

 Srdjan Vrancic/Cropix

- Općenito stanje u našem moru još uvijek je ne dobro, ne zadovoljavajuće, nego odlično - kazala je Mirna Batistić, nova ravnateljica Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

- Stalno pratimo kako biološke tako i kemijske i hidrografske parametre, zapravo sve što se tiče stanja u moru. Na stalnoj postaji kraj Lokruma, već godinama, dva puta mjesečno, pratimo – plankton, hranjive soli, temperaturu, slanost, kisik… Na otvorenom moru također uzimamo uzorke za plankton i hranjive soli, od površine do 1200 m dubine, a s CTD sondom mjerimo temperaturu, slanost i kisik od površine do dna.

U zadnjih tridesetak godina uočavamo promjenu temeperature, zapravo trend rasta temperature, a najbolji pokazatelj za to nam je promjena u dubokomorskom sloju, od 200 do 800 metara dubine, gdje te vrijednosti nisu previše varirale, piše Dubrovački, a prenosi Otvoreno more.

Ne čini se puno, tek jedan stupanj u trideset godina, ali to je za morske organizme koji su osjetljivi i kojima smetaju i najmanje promjene zapravo puno. No, moram naglasiti kako je općenito stanje u našem moru odlično - veli nova ranvateljica.

- Otkrili smo povezanost podrijetla novopridošlih vrsta i tipa struja koje ulaze u Jadran, a što ovisi o smjeru vrtloga u Jonskom moru (u smjeru kazaljke na satu – anticiklonalni i obrnuto od smjera kazaljke na satu – ciklonalni vrtlog).

image

Mirna Batistic

Tonci Plazibat/Cropix

Za vrijeme anticiklonalnog strujanja u Jadran ulazi hladnija i manje slana Atlantska struja koja donosi vrste zapadnomediteranskog/atlantskog podrijetla, a za vrijeme ciklonalnog vrtloga u Jadran ulazi toplija i slanija istočno-mediteranska struja koja donosi Indo-pacifičke vrste, a koje u taj dio Mediterana ulaze preko Sueskog kanala. Ulaz ovih struja periodički se izmjenjuje, pojedini period traje više godina i ovisi o više hidroklimatskih faktora.

Neke novopridošle vrste su se udomaćile ali među tim vrstama nijedna nije tropska što znači da im je Jadransko more, unatoč trendu povećanja temperature posljednih nekoliko desteljeća, još uvijek nedovoljno toplo za preživljavanje i razvoj.

S druge pak strane, devedesetih godina prošlog stoljeća u Jadran je ušla vrsta žarnjaka Muggiaea atlantica i – ostala. S njom nemamo problema, uklopila se u hranidbeni lanac i povećala bioraznolikost Jadrana, što je dobro, jer ako imate more s visokom bioraznolikošću, kada uđe nova invazivna vrsta velika je mogućnost da će postojati druge vrsta kojima će ona biti hrana ili će biti "jači" u borbi za istu vrstu hrane te će onemogućiti njenu masovnu pojavu i ugrožavanje postojećih zajednica. Ta vrsta onda ne može npr. napraviti pomor ribe, njihovih jaja i sl., kao što se je dogodilo 80-tih godina prošlog stoljeća u Crnom moru.

Obznanila je i otkriće još jedne nove vrste.

- To je peta nova vrsta za znanost otkrivena u zadnjih deset godina u Institutu za more i priobalje. Moram naglasiti da je to izniman uspjeh u svjetskim razmjerima. Radi se o vrsti planktonskog plaštenjaka nazvanoj Dolioletta advena (Garić i Batistić, 2022.) pronađenoj tijekom stalnih istraživanja u blizini Lokruma i na dubokomorskoj postaji otvorenog mora - veli Batistić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:51