Nova knjiga Suzane Marjanić: Kakva su vjerovanja vezana za pčele, mačke, šišmiše i žohare

Zašto Rusi ‘gotive‘ žohare a Hrvati ih mrze, zašto se šuti o slučajevima masovnog pomora pčela o kojima inače svi imaju dobro mišljenje, samo su neka od pitanja o kojima u novoj knjizi "Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena" raspravlja hrvatska antropologinja Suzana Marjanić.

Knjiga nastavlja istraživanja koncepta o životinjskoj duši, čije je izbacivanje iz teologije u 14. stoljeću otvorilo put masovnom uništavanju životinja, poznatom kao holokaust nad životinjama u mesnoj i mliječnoj industriji, opisuje autorica u samom uvodu u knjigu.

Objavljena je u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Na više od 450 stranica sastoji se od četiri cjeline: teorija, život, knjiga i grad, a 15 stranica kazala imena i 45 stranica popisa literature govore o širini i dubini zahvata autorice Marjanić.

Uz ino, Suzana Marjanić bavi se vjerovanjem i percepcijom životinja: žohara, šišmiša, pčela i mačaka i prati kako ta vjerovanja određuju suvremeni odnos čovjeka prema navedenim skupinama životinja.

Od oko 5,5 milijuna vrsta kukaca, rod žohara ima oko 4400 vrsta, i mnoge od njih su preživjele više od 320 milijuna godina i preživjet će apokalipsu klimatskih promjena koja je sve izvjesnija, kaže Marjanić. I dok ih u Hrvatskoj tradiciji malo tko voli, u jednoj drugoj slavenskoj etičkoj tradiciji, ruskoj, imaju sasvim suprotan položaj.

U hrvatskoj etnotradiciji žohari se smatraju štetočinama i često ih prati pogrdan naziv ‘gamad‘, dok su ruskoj etnotradiciji žohari crni, cijenjeni i tretirani gotovo kao kućni ljubimci koji donose sreću i prosperitet, odnosno kao svojevrsne amajlije.

Marjanić navodi i nedavno hrvatsko iskustvo o šišmišima u doba pandemije koronavirusa, kad je u svijetu otvorena dilema jesu li virus proširili šišmiši ili kineski laboratorij. Veliku ulogu u slici šišmiša odigrala je Udruga za zaštitu šimiša Tragus, ističe.

Osvrće se i na dva "tajanstvena" izumiranja pčela u vezi s raspravom o genetski modificiranoj hrani. Godine 2019. u Kikindi je izumrlo 1668 pčelinjih zajednica, a 2020. u Međimurju zabilježen je pomor oko 1150 košnica, odnosno oko 57 milijuna pčela.

Niti jedan ‘mainstream‘ medij nije tematizirao mogućnost utjecaja glifosata na masovni pomor pčela, ali znanost te pomore zove "poremećaj kolapsa kolonija", i pokazuju da je uzrok glifosat, aktivna tvar herbicida Roundup, koji se masovno koristi u proizvodnji genetički modificiranih usjeva, ističe Marjanić.

Antrozoologija je interdisciplinarno područje koje spaja prirodne i društvene znanosti kao što su filozofija, kulturalni studiji, sociologija, političke znanosti, antropologija i folkloristika te hibridne discipline poput izvedbenih, urbanih i životinjskih studija. Kao takva, idealno je polazište za istraživanje ljudsko-životinjskih odnosa, kaže se.

Suzana Marjanić zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Autorica je šest knjiga i velikog broja članaka i suurednica 13 zbornika radova. Dobitnica je državne nagrade za znanost i godišnje nagrade Milovan Gavazzi, kao i nagrade hrvatske sekcije AICA.