Njegovog tate više nema, ali je uz pomoć moderne tehnologije na svijet došao maleni lav Simba

Singapurski zoološki vrt slavi dolazak novog pojačanja, lavića Simbe koji je rođen zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji.

Simba je dobio ime po junaku popularnoga Disneyjeva filma "Kralj lavova" iz 1994. godine. Donijela ga je na svijet mama Kayla krajem listopada, no lavić nikad neće upoznati oca jer je stari lav Mufasa morao biti eutanaziran prije njegova začeća.

Singapurski ZOO pohvalio se uspješnim postupkom medicinski potpomognute oplodnje. Postupak je bio od golema značaja, priopćili su, jer je uzorak sjemena "velike vrijednosti" budući da doprinosi genetskoj raznolikosti i održivosti populacije afričkih lavova u zoološkim institucijama. Iako je Mufasa poživio dulje od svoje braće i sestara, nije se pario. Prije smrti su mu službenici zoološkog vrta uzeli spermu kako bi osigurali nastavak njegove loze. Glasnogovornik singapurskog zoološkog vrta izjavio je da su prije smrti lava Mufase proveli elektroejakulaciju kako bi sačuvali gene njegove obitelji. Uspavali su ga iz humanitarnih razloga, rekao je, jer je stari lav već bio preslab i patio od atrofije.

Singapurci dosad nisu objavili dolazak lavlje prinove zato što je mali Simba imao teškoća s hranjenjem zbog upaljenih žlijezda mame Kayle. Sad je dobro i zdravo, lijepo napreduje zahvaljujući velikoj brizi osoblja ZOO-a koje ga hrani na bočicu. Stručnjaci za divlje životinje u singapurskom ZOO-u informirali su javnost da beba Simba odrasta u zdravog i znatiželjnog malog lava, s posebnom sklonošću prema igri s kuglicom od ratana.

Afrički lav u zoološkom vrtu može doživjeti starost od 30 godina, navodi se na stranicama zagrebačkoga Zoološkog vrta. Životni vijek iza rešetaka gotovo im je dvostruko dulji nego u prirodi gdje mogu očekivati da će doživjeti 18 godina. U prirodi žive u čoporima veličine do 40 jedinki. Čopor čine ženke koje obitavaju na teritoriju svoje majke, u njemu je jedan, a ponekad i dva mužjaka. Svakih nekoliko godina novi mladi mužjak otjera starijeg i preuzima čopor. Ostali mužjaci žive izvan čopora, samotnjački i nomadski.

Ženka mladunce čuva i skriva od čopora prvih četiri do osam tjedana života. Mladi lavić 11 dana od rođenja otvara oči, hodati može nakon 15 dana, a nakon mjesec dana već trči. Ženka okoti do pet mladunaca, ona vodi brigu o njima, a često joj pomažu i druge ženke iz čopora. Mužjaci postaju spolno zreli u dobi od 26 mjeseci, no priliku za parenje dobiju tek u petoj godini. Ženke prve mladunce okote u dobi od 3,5 godina i mogu se pariti do svoje petnaeste godine. Mladog lava će protjerati iz čopora u kojem je rođen, no ženke ostaju, pa čopore čine ženke povezne krvnim srodstvom, dok se većina mužjaka usamljeno skita po divljini.