Na području današnje Hrvatske prije više od 130 milijuna godina hodali su dinosauri. Evo što znamo o tome

Na području današnje Hrvatske, posebice u Istri, prije više od 130 milijuna godina hodali su neki od najimpresivnijih stvorenja koja su ikada postojala - dinosauri. Brojna nalazišta fosila i otisaka stopala svjedoče o bogatoj prapovijesnoj baštini koja je postavila Hrvatsku na svjetsku paleontološku kartu. Ova fascinantna otkrića nisu samo dokaz drevne prošlosti našeg područja, već i prozor u vrijeme kada su divovski gmazovi dominirali planetom, piše Slobodna Dalmacija.

Najveća koncentracija nalazišta dinosaura u Hrvatskoj nalazi se u Istri, gdje je otkriveno čak 21 lokacija. Prvi pronalazak dogodio se 1934. godine kada je austrijski paleontolog Adolf Bachofen-Echt otkrio otiske stopala dinosaura na rtu Ploče na Velom Brijunu. Od tada su pronađeni brojni dokazi o prisutnosti ovih fascinantnih stvorenja na poluotoku. Kasnija istraživanja otkrila su da je istarsko područje bilo dom različitim vrstama dinosaura, od malenih brzih grabežljivaca do ogromnih biljojeda koji su dominirali krajolikom.

Posebno se ističe kamenolom Kirmenjak u zapadnoj Istri, gdje je pronađeno gotovo tisuću otisaka stopala sauropoda, uključujući 23 pojedinačne staze kretanja. Otisci variraju u veličini od 23 do 52 centimetra, što sugerira da su dinosauri koji su ih ostavili bili visoki između 153 i 306 centimetara u kukovima. Detaljne analize ovih otisaka omogućile su znanstvenicima rekonstrukciju načina kretanja ovih impozantnih životinja, njihove društvene interakcije i ponašanje u krdu.

Nova istraživanja u području Labina otkrila su dodatne lokacije s fosilnim ostacima, uključujući dijelove kostiju i zuba različitih vrsta dinosaura. Ovi nalazi sugeriraju da je područje bilo posebno bogato vegetacijom koja je privlačila velike biljojede.

Godine 1992. dogodilo se revolucionarno otkriće kada je talijanski ronilac Dario Boscarolli pronašao koštane ostatke dinosaura u podmorju kraj Bala. Ovo je bilo prvo nalazište kostiju dinosaura u cijelom Mediteranu, što mu daje izniman značaj. Na [Svjetskom kongresu paleontologa](https://www.np-brijuni.hr/) u Pekingu 1995. godine, ovo otkriće proglašeno je otkrićem godine. Naknadna istraživanja područja otkrila su dodatne fosile koji su pomogli u razumijevanju evolucije dinosaura u mediteranskoj regiji.

Nacionalni park Brijuni posebno je bogat tragovima dinosaura, s više od 200 otkrivenih otisaka stopala na četiri različite lokacije. Među njima su pronađeni tragovi velikih mesoždera teropoda, koji su bili dugi oko 7 metara, kao i manjih grabežljivaca dugih 3-4 metra. Ovi otisci pružaju jedinstveni uvid u ekosustav koji je postojao prije više od 100 milijuna godina.

Na hrvatskom tlu identificirano je najmanje deset različitih skupina dinosaura. Među najimpresivnijima je svakako Brahiosaur, jedan od najvećih dinosaura koji su ikada živjeli, dugačak 20-25 metara s vratom od približno 10 metara. Osim njega, pronađeni su dokazi o prisutnosti:

* Teropoda: mesoždernih dinosaura različitih veličina

OGLAS

* Ornitopoda: dvonožnih biljojeda

* Sauropoda: velikih četveronožnih biljojeda

* Ankilosaura: oklopljenih dinosaura

* Ceratopsiana: rogatih dinosaura

Hrvatska nalazišta dinosaura imaju poseban značaj jer pružaju uvid u život ovih stvorenja tijekom kasne jure i rane krede, kada je područje današnje Hrvatske bilo dio prostrane karbonatne platforme. Otkrića su pomogla znanstvenicima bolje razumjeti paleogeografiju regije i migracije dinosaura između afričkog kontinenta i europskog arhipelaga.

Nova saznanja o dinosaurima u Hrvatskoj pomažu u rekonstrukciji klimatskih uvjeta koji su vladali u mezozoiku. Analize fosiliziranih biljnih ostataka i sedimentnih stijena ukazuju na tropsku klimu s periodičnim sušnim razdobljima.

Proučavanje fosila i tragova dinosaura omogućilo je rekonstrukciju drevnih ekosustava i prehrambenih lanaca. Znanstvenici su utvrdili složene odnose između različitih vrsta dinosaura i njihovog okoliša.