Morski pas dug dva metra u plićaku - nije Australija, nego Korčula - i nije velika bijela psina, nego modrulj. Pas koji živi u Jadranu, uglavnom jede ribe i mali plijen, a rijetko napada ljude. Vjerojatnost da će čovjeka napasti morski pas jedan je prema 11 milijuna.
Ovaj koji je viđen na Korčuli koprcao se i lamatao repom. Približio se obali. Ne radi se o velikoj bijeloj psini, ali je dvometarski modrulj, koji je snimljen u četvrtak u plićaku na Korčuli, prenosi RTL.
- Rijetko se događa da dolazi u plićak. Razloga je puno. Jedan je hranjenje, drugi čišćenje od parazita. Isto tako, treba imati na umu da je ovo vrijeme kad se modrulji razmnožavaju i ulaze bliže obali - rekao je Petar Kružić, morski biolog.
Peraju morskog psa u travnju se moglo vidjeti i na Visu. I dok modrulj privučen krvlju ribe zabunom može napasti, morski pas lisica, isto često snimljen u Jadranu, najčešće će vam repnom perajom "dati" pljusku dok ronite.
Kružić objašnjava kako modrulj vrlo rijetko napada čovjeka. Oni su opasni tek kad ih ima više u plovi oko pet ili šest jedinki.
"Ovako, jedna-dvije, obično bježe od čovjeka", dodaje. Znači nema razloga za filmski strah.
Oceanografi diljem svijeta uvjeravaju da je veća vjerojatnost da umrete na biciklu, u avionu, vlaku ili od sunčanice, udara groma, gušenja hranom, nego da vas pojede ovaj grabežljivac.
U Jadranu pliva oko 50 vrsta morskih pasa. Većina se poput modrulja hrani planktonima, ribama, morskim pticama i rakovima. Ali događali su se i napadi na ljude. U Hrvatskoj je u njihovim raljama u povijesti smrtno stradalo devetero kupača. Uvijek je bila riječ o turistima koji ljetuju na našoj obali. Uglavnom je napadala velika bijela psina.
Posljednji put ova bijela psina u Jadranu napala je čovjeka 2008. kod Visa. Zbog ribe koju je nosio oko pasa, stradao je slovenski turist. Na sreću, preživio je. Velikih bijelih psina puno je manje nego prije, jer kod nas više nema tune i sredozemne medvjedice, kojima se uglavnom hrane.
Međutim, Kružić kaže kako postoji jedna ženka koja se zadnjih desetak, 15-ak godina stalno mota oko Ancone, oko talijanskih naftnih platformi i ona je gotovo stalno prisutna.
Da bi pratili "kućne ljubimce Jadrana", potrebno ih je označiti, odnosno čipirati, kako to recimo rade u Australiji. Tako mogu pratiti svaki njihov pokret. U Hrvatskoj se označava dupine i kornjače kako bi se pratilo njihovo kretanje i ugroženost, ali ne i morske pse.
- Neke bogatije zemlje mogu staviti tu oznaku koja pratiti morske pse satelitski i dobiti podatke. Znamo da je velika bijela psina prešla iz južne Afrike do Australije. U Jadranu bi to bilo skupo, jer ih jedva možemo vidjeti, a kamoli uhvatiti - kaže Pero Ugarković, urednik portala Podvodnik.hr, a prenosi RTL.
Jednom kad zaživi GPS morski pas sustav na hrvatskoj obali, onda nas možda više neće toliko iznenaditi ovakve snimke jer ćemo znati gdje se kreće tih nekoliko velikih hrvatskih morskih pasa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....