Kako spasiti kokoši od smrti, smanjiti količinu otpada i proizvoditi vrhunsko maslinovo ulje? Može se...

Kako spasiti kokoši od klanja, pomoći prirodi i pri tome zaraditi? Ako se pita Elenu i Nicolasa s Cipra, može se to: kokoši se dovede u maslinik kojeg one prirodno gnoje. I svima dobro.

Spašene od klanja nakon završetka ciklusa nošenja jaja, kokoši slobodno trčkaraju i kljucaju između stabala maslina u ciparskom selu Akaki, smještenom zapadno od Nikozije. Vlasnica obiteljskog maslinika Elena Christoforos i inženjer Nicolas Netien ovdje su pokrenuli pilot-projekt Kot-Kot, o kojem je izvijestila novinarka Reutersa Michele Kambas.

Kako sve funkcionira? Hranu prikupljaju iz škola, restorana, hotela i raznih tvrtki - riječ je o ostacima ljudske hrane. Time hrane spašene životinje, a one čine ono što je prirodno i tako se brinu za prirodno gnojivo. Time se ne omogućuje samo proizvodnja ekološki certificiranog maslinovog ulja s visokim sadržajem polifenola, već se utječe i na smanjenje količine otpada od hrane.

- Starim kokošima u našem masliniku pružamo dom i sigurnost, a one nam, osim u prirodnom gnojenju stabala maslina, pomažu u smanjenju prisutnosti štetnika kao što je maslinova muha i to tako što kljucaju ličinke dok istovremeno čiste površinski korov - rekao je Nicolas, piše Ekovjesnik.

Njihov izmet obogaćuje tlo, a hranjenje otpadom od hrane smanjuje količinu organske tvari koja na odlagalištima proizvodi metan. Kokoši ovdje mogu uživati ​​u dugoj mirovini i doživjeti između osam i deset godina.

- Naš cilj je stvoriti biološki raznolik, samoodrživ ekosustav koji može izdržati stvarno visoke temperature i duge suše, dok nam u ubrzavanju tog procesa pomažu nam upravo kokoši - dodao je Netien.

Maslinik u Akakiju navodno drži svjetski rekord u proizvodnji maslinovog ulja s najvećim sadržajem polifenola, a rast stabala maslina i proizvodnja maslinovog ulja s dolaskom „umirovljenih“ kokoši značajno su se poboljšali.

Ovaj pilot-projekt pokrenut je u suradnji s nekoliko škola iz Nikozije, koje uključuju 800 učenika. Elena Christoforos i Nicolas Netien procijenili su da mjesečno mogu prikupiti 1,2 tone otpada od hrane, odnosno 1,5 kilograma po učeniku. Ta količina dovoljna je za početnih 150 ‘umirovljenih‘ kokoši koje mjesečno ‘proizvode‘ 90 kilograma suhog gnojiva i smanjuju emisije stakleničkih plinova za 2,4 tone ekvivalenta CO2. U sklopu projekta učenici se educiraju o pravilnom razvrstavanju otpada i principima kružnog gospodarstva, a redovito se organiziraju i posjeti masliniku.

U budućnosti Elena i Nicolas planiraju spasiti još kokoši i imati ih oko 15 tisuća. Na taj će način spasiti tisuće malenih života i pomoći okolišu.

- Planiramo surađivati ​​s više škola, restorana, hotela i tvrtki diljem Cipra te tražimo potporu vladinih i nevladinih organizacija, kao i javnosti. Kot-Kot predstavlja viziju za zeleniji i čišći Cipar - zaključuju Elena i Nicolas.