Hoće li izbori u Brazilu odlučiti sudbinu Amazone?

Malo je nacionalnih izbora koji imaju tako velik značaj za okoliš kao predsjednički izbori u Brazilu. Zbog toga se ovaj izborni proces prati i izvan granica zemlje.

Brazil obuhvaća najveći dio Amazonske prašume, koja ima globalnu važnost kao ponor ugljika (engl. carbon sink), odnosno sustav koji iz atmosfere apsorbira više ugljikova dioksida (CO₂) nego što ga ispušta. Zbog toga ima ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Brazilska politika zaštite okoliša stoga može imati učinke koji nadilaze granice zemlje.

Ekološke organizacije izrazile su zabrinutost nakon što je Flávio Bolsonaro, sin bivšeg desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, u prvom krugu izbora osvojio dva posto više glasova od sadašnjeg predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve.

„To bi bio Bolsonaro 2.0, i to još radikalniji nego prije”, kaže Claudio Angelo, koordinator za međunarodnu politiku u mreži brazilskih nevladinih organizacija Climate Observatory. „Ne želim zvučati alarmistički, ali rekao bih da je nova Lulina pobjeda jedino što stoji između nas i nestanka Amazone.”

Amazonska prašuma pohranjuje goleme količine ugljikova dioksida (CO₂) koji se u atmosferu oslobađa izgaranjem fosilnih goriva. Time pridonosi regulaciji Zemljine klime, piše DW.

Desetljećima je ta tropska prašuma bila jedna od najsnažnijih prirodnih obrana od klimatskih promjena. Istodobno je bila izložena raširenoj sječi i krčenju šuma.

Tijekom predsjedničkog mandata Jaira Bolsonara od 2019. do 2023. godine agencije za zaštitu okoliša bile su oslabljene, a provedba zakona smanjena, što je dovelo do krčenja šuma nezabilježenom brzinom.

„Zaštita okoliša bila je zanemarena, a razina nadzora nad krčenjem šuma i onečišćenjem prirode općenito znatno je oslabila”, rekao je Claudio Forner, voditelj klimatske politike u berlinskom analitičkom institutu Climate Analytics.

Procjenjuje se da je tijekom Bolsonaroova četverogodišnjeg mandata uništeno 45.586 četvornih kilometara Amazone, odnosno područje veće od Danske. Šuma pritom više nije otporna kao nekad, a znanstvenici upozoravaju da pojedini njezini dijelovi danas ispuštaju više CO₂ nego što ga apsorbiraju.

Lula je na vlast došao uz obećanje da će zaštititi Amazonsku prašumu. Založio se za potpuno zaustavljanje krčenja šuma do 2030. godine, intenzivnije praćenje aktivnosti na šumskom području i jačanje brazilske agencije za zaštitu okoliša IBAMA-e. Tijekom njegova mandata krčenje šuma znatno je smanjeno, a 2026. trebala bi biti godina s najnižom stopom sječe u posljednjem desetljeću. To predstavlja ukupno smanjenje od 41 posto u odnosu na razdoblje Bolsonaroove vlasti.

Stručnjaci su već kritizirali stajališta Flávija Bolsonara o zaštiti šuma. Kao senator je 2019. godine predložio zakon koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za Amazonu. Dok su vlasnici zemljišta trenutačno obvezni očuvati 80 posto svoje površine pod izvornom vegetacijom, njegov bi prijedlog omogućio gotovo neograničeno raspolaganje zemljištem.

„Poruka koju predsjednik šalje glasi: ‘možete krčiti šume‘ ili ‘sada je teže krčiti šume‘”, rekla je Ana Yang, direktorica Centra za okoliš i društvo pri londonskom institutu Chatham House. „Onoga trenutka kada smanjite kapacitete za provedbu zakona, krčenje šuma raste”, rekla je za DW.

Bolsonaro je, međutim, obećao da će do 2029. godine zaustaviti nezakonito krčenje šuma, godinu dana prije roka koji je postavio Lula. Claudio Angelo prema tom je obećanju skeptičan.

„Neće zaustaviti nezakonito krčenje šuma provedbom zakona, nego tako što će sječu učiniti zakonitom”, smatra Angelo.

Stručnjaci za okoliš strahuju da bi Bolsonaro mogao ukinuti mnoge mjere zaštite prašume koje su ojačane tijekom mandata sadašnjeg predsjednika.

„Nažalost, klimatske promjene postale su politički polarizirajuća tema. Umjesto da iz svoje perspektive ponudi rješenja, desnica klimatske promjene često prikazuje kao izmišljeni problem. Tvrdi da regulacija šteti gospodarskom rastu i konkurentnosti te da je cilj ljevice kontrolirati sredstva za proizvodnju”, kaže Forner.

U razgovoru za brazilske medije u kolovozu Bolsonaro je izjavio da su ekstremne vremenske pojave cikličke prirode te da ne vjeruje kako su isključivo posljedica ljudskog djelovanja.

Pobjeda Bolsonara vjerojatno bi značila udaljavanje Brazila od uloge jednog od predvodnika klimatske politike. To je dodatno došlo do izražaja prošle godine kada je zemlja bila domaćin klimatske konferencije COP30 u amazonskom gradu Belému.

No ni Lulina pobjeda ne bi predstavljala potpunu klimatsku pobjedu, smatraju stručnjaci. Iako je njegova vlada ostvarila značajno smanjenje krčenja šuma, istodobno je poduprla planove za povećanje proizvodnje nafte.

Angelo je odluku o dopuštanju probnih bušenja nazvao „izdajom” Lulina mandata, ali je dodao da su predsjednikovi ukupni rezultati na području klimatske politike „prilično impresivni”.

Aktualni predsjednik Lula suočit će se s Bolsonarom u drugom krugu izbora u nedjelju 25. listopada. Iako stručnjaci smatraju da bi ishod mogao odrediti sudbinu Amazone i šire napore za ograničavanje globalnog zatopljenja, klimatske teme mnogim Brazilcima nisu među glavnim prioritetima.

„Ljudima su najvažniji pristup obrazovanju, sanitarne usluge i zdravstvena skrb”, kaže Yang. Cesta koja bi prolazila kroz Amazonu i omogućila pristup tim uslugama bila bi privlačna mnogim biračima, premda je ljudi izvan Brazila kritiziraju zbog uništavanja dijelova prašume, dodaje ona.

„Nemaju vremena razmišljati o tome. Ne zato što im nije stalo, nego zato što se prije svega moraju brinuti za vlastito preživljavanje.”