Europski poljoprivrednici protiv vukova i medvjeda: Traže od EU da zaštiti stočare

Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogea u zajedničkoj izjavi s nekoliko udruženja poljoprivrednika EU upozorilo je na porast napada divljih životinja, posebice vukova i medvjeda, na stoku diljem EU, što je postala velika prijetnja stočarima, posebice u planinskim i nenaseljenim prostorima, jer se sve teže nose s ovim problemom.

Zbog toga su ponovo zatražili da se ide u izmjenu i prilagodbu Direktive o staništima i drugim zakonskim rješenjima koja će zaštititi poljoprivrednike, posebice stočare čija je stoka sve veća meta napada, piše Novac.hr.

Udruženje poljoprivrednika Copa Cogea upozorava da, unatoč naporima farmera i vlasti, strogi status zaštite velikih zvijeri čini mjere nedjelotvornim, a dosadašnje radnje za uspostavljanje skladnog suživota između ljudi i divljih grabežljivaca nisu bile dovoljne.

"Rast populacije vukova i drugih divljih zaštićenih životinja u Europi i u Hrvatskoj je postala prijetnja zbog čega se među poljoprivrednicima javljaju sve snažnije tenzije i zahtjevi da se nešto promijeni i zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave. Naši stočari u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske svakodnevno se suočavaju s napadima na stoku i čini sve veću štetu našim poljoprivrednicima. Stav HPK je da je populacija divljih životinja u Hrvatskoj izuzetno stabilna, imamo i mapu te ozbiljno treba razmisliti o odstrelu određenog broja takvih životinja kako bi se prevenirali napadi na stoku, koje je inače u Hrvatskoj sve manje. Moramo zaštititi naše proizvođače na ruralnim područjima od ovakvih napada", izjavio je o ovoj temi predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Kontinuirane uspješne mjere očuvanja određene populacije velikih vrsta mesoždera uzrokovalo je povećane sukobe, što kod proizvođača stoke izaziva strah od ogromnih šteta, pa poljoprivrednici sve više osporavaju zakonska rješenja kojima se u EU štite pojedine vrste divljih zvijeri, kojih je sve više.

U mnogim slučajevima, pravno tumačenje "stroge zaštite" sprječava provedba aktivnog upravljanja vrstom, što ne pomaže u smanjenju ozbiljnih sukoba sa stokom, ljudima i krajolicima bogatim biološkom raznolikošću. Ovi sukobi pridonose pritisku na ruralne interese poljoprivrednika, njihov rad, uzgoj stoke i život, ističu iz Copa Cogece. Direktiva EU o staništima ima važan cilj održavanja ili obnove "u povoljnom statusu očuvanosti, prirodnih staništa i vrste divlje faune i flore od interesa zajednice", a ujedno je istaknuto kako pritom treba uzeti u obzir ekonomske, društvene i kulturne zahtjeve te regionalne i lokalne karakteristike.

Nedavno objavljen dokument Europske komisije "Dokument s uputama o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa zajednice prema Direktivi o staništima" pokazao je kako se ne uspijeva dati jasne smjernice i pojašnjenja o upravljanju strogo zaštićenim vrstama u svjetlu porasta populacija velikih životinja i rastućih sukoba s poljoprivrednicima i stokom koju ove divlje zvijeri napadaju.

Nadalje, određena populacija tih životinja u EU izuzetno se brzo širi i razmnožava i više ne zahtijevaju strogu zaštitu prema Direktivi o staništima jer se više ne smatraju ugroženima ili ranjivim.

Međutim, te populacije divljih zvijeri i dalje su navedene kao strogo zaštićene u Direktivi. Zato je Europski parlament pozvao Komisiju da uspostavi proceduru za izmjenu aneksa Direktive, kako se zahtijeva u takvim slučajevima, ali ti zahtjevi nisu donijeli kvalitetne odluke i rezultate.

S rastom broja populacije velikih zvijeri dolazi do porasta straha i napada medvjeda i vukova na stoku, a u nekim slučajevima i na ljude. Psi, ovce, goveda, pa čak i konji postaju žrtve napada, s ozljedama u rasponu od ogrebotina do smrti u nekim slučajevima.

Primjerice, samo su 2020. godine francuski farmeri zabilježili ubijanje 9872 životinje, uglavnom ovaca, sa strane nacionalne populacije vukova, a broj stoke koja je nastradala od napada divljih zvijeri bio je više od pet tisuća.

Troškovi odštete u Europskoj uniji iznose više od 28,5 milijuna eura godišnje za štete na životinjama i imovini poljoprivrednika, pri čemu je prosječna cijena štete po grabežljivcu 2400 eura za vukove i 1800 eura za medvjede.

Od svog osnutka 1992. godine, kroz program LIFE dodijeljeno je više od 88 milijuna eura za projekte koji su uključivali prevenciju i ublažavanje posljedica štete uzrokovane velikim mesožderima, a trenutno se ulaže dodatnih 36 milijuna eura kroz razne projekte.