Najnoviji podaci o životinjama koje se uzgajaju i ubijaju radi hrane otkrivaju poražavajuću statistiku: prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), procjenjuje se da se godišnje zakolje čak 92,2 milijarda kopnenih životinja. Kako navode Prijatelji životinja, nova statistika, koja ih je zgrozila i zaprepastila, još je tužnija kada znamo da u ovu stravično veliku brojku nisu uključene ribe i ostale morske životinje čija se pogibelj mjeri u tonama.
- Svaki dan čak 160 milijuna životinja s farma okonča svoj život u klaonicama diljem svijeta. Ni život prije tog zadnjeg dana nije im puno bolji – većina njih svoje kratke živote provede u strahu, mraku, zatočena, vezana i mučena, što je razlog zašto su klaonice i farme skrivene od pogleda ljudi. Grozna je i činjenica da velika većina životinja uzgojenih i ubijenih u mesnoj industriji još niti ne odraste prije nego što završe u klaonici, a sve to događa se zbog ljudske navike jedenja mesa, mlijeka i jaja - kaže Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Kako bi se osvijestila javnost o stvarnosti najeksploatiranijih životinja, svake godine se u listopadu obilježava Svjetski dan životinja s farma. Ove godine Prijatelji životinja povodom toga dana skreću pozornost svima na novu brojku od više od 90 milijarda svjesnih bića, koja u strahu čekaju smrt:.
- Malo tko će ostati ravnodušan na prizore koji su svakodnevni na farmama zbog činjenice da su životinje jednako svjesna bića, koja osjećaju bol baš kao i ljudi. Nije problem samo u krajnje okrutnom tretmanu životinja na farmama i stravičnom pokolju već i u alarmantnoj potrošnji prirodnih resursa i devastaciji okoliša - upozorava Balaš Cerjak.
Pojašnjava da je masovni uzgoj životinja radi hrane odgovoran za nevjerojatnih 57 posto emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Industrije koja iskorištavaju životinje radi ljudske prehrane koriste čak 83 posto, svjetskog poljoprivrednog zemljišta. Uz stalno krčenje šuma, uzgoj životinja odgovoran je i za enormnu potrošnju i zagađenje pitke vode.
- Prelazak na biljnu prehranu može smanjiti negativne emisije stakleničkih plinova za 49 posto, korištenje zemljišta za hranu za 76 posto i korištenje vode za 19 posto. Ohrabrujuće je znati da svatko od nas može odigrati veliku ulogu u spašavanju svijeta samo ako se odluči jesti više biljne hrane, a manje mesa, mlijeka i jaja. Uz to može živjeti i pustiti druge da žive - poručuje Balaš Cerjak.