Prvi put otkako su nestali iz kontinentalne Australije prije 3000 godina, tasmanijski vragovi su se rodili u divljini na njezinom kopnu.
Daleki južni otok Tasmanija bilo je posljednje utočište ovog sisavca, ali se njihov broj posljednjih godina smanjio na manje od 25.000 zbog smrtonosnog oblika tumora lica nazvanog 'Devil Facial Tumor Disease' (DFTD).
Sada su skupine za zaštitu tasmanijskih vragova prenijele da se u njihovom utočištu u Barrington Topsu, oko 250 kilometara sjeverno od Sydneyja, rodilo sedmero mladih.
Ovi mesojedi s južne polutke rodili su se manje od godinu dana nakon što je 26 odraslih pušteno u utočište od 1000 hektara koje je ograđeno kako bi ih zaštitilo od grabežljivaca među kojima su dingosi.
Dingosi, vrsta divljih pasa koja je stigla iz Azije prije oko 4000 godina, bili su jedni od glavnih uzroka istrebljenja vrste na australskom kopnu. Vrsta je preživjela na Tasmaniji jer dingosi se nisu nikad nastanili na otoku 240 kilometara udaljenom od australskog kopna.
Kad je prošle godine preokrenut projekt zaštite tasmanijskih vragova, konzervatori su ga opisali kao povijesni pothvat sličan povratku vukova u Nacionalni park Yellowstone u Sjedinjenim Državama 90-ih godina prošlog stoljeća.
Tasmanijski vragovi, teški do 8 kilograma s prepoznatljivim crno-smeđim krznom, hrane se drugim malim domaćim životinjama te su rijetka prijetnja za ljude. Njihov broj je na Tasmaniji iznosio oko 150.000 sredinom 90-ih prije nego što je populaciju zahvatila opaka bolest uzrokovana tumorom.
Rođenje mladih tasmanijskih vragova bio je ''najopipljiviji znak'' da je projekt ponovnog uvođenja na kopnu uspio, rekao je Don Church predsjednik zaštitne skupine Re:wild.
"Ovo nije samo dobro za ovu ugroženu vrstu, već i za mnoge druge ugrožene vrste koje se mogu spasiti ako obnovimo Australiju, zemlju s najgorom stopom izumiranja na svijetu", rekao je Church.
Procjenjuje se da će se ove godine u utočištu roditi najmanje 20 tasmanijskih vragova. U 2021. očekuje se da će u utočište biti pušteno još 20 ovih životinja, a 2022. dodatnih 20. Dugoročno će se u zaštićeno područje uvesti druge ugrožene autohtone vrste uključujući valabije, kokoške, kornjače i potorooe, kako bi pomogle obnavljanju prirodne ravnoteže.