Navigation toggle

Bruno Sabioni s trofejom svjetskog prvaka do 16 u Zagrebu 2026.

 CROWP/PAVAO BOBINAC
LJETO ZA PAMĆENJE

Nakon što je u travnju ostao bez kluba, sada je odveo Hrvatsku na svjetski tron

Nakon juniora (do 18) i kadeti (do 16) osvojili zlato, a izbornik Bruno Sabioni vodio momčad kroz bolesti, ozljede i paklene pripreme
Piše: Dean BauerObjavljeno: 10. kolovoz 2026. 12:05
Prati Sportske novosti na Googleu

Mi Hrvati smo osmislili novo vaterpolsko pravilo u mlađim uzrastima, posebno na svjetskim prvenstvima i za mlađe uzraste. Od ljeta 2026. ostatak svijeta igra za dvije medalje - srebrnu i brončanu. Zlatna naime ide... nama, Hrvatima!

Bahato malo, jel‘? Je, znamo da je nadmeno, ali dajte nam malo za pravo. Barem koji dan guštanja. S pokrićem. Jer, u ljeto 2026. su se odigrala dva svjetska prvenstva u muškoj konkurenciji mlađih uzrasta. U portugalskom Rio Maioru juniori do 18, a u našem glavnom gradu kadeti ili dečki do 16. Oba puta je na najvišem jarbolu na kraju bio hrvatski stijeg i čula se Lijepa naša. Dva zlata, dva naslova svjetskih prvaka u razmaku od 36 dana. Pa, jel‘ to činjenica? Na "štihu" smo. U redu, nećemo više ovim tonom jer nije u duhu sporta, a sjetimo se odmah i one - "U pobjedi se ne uzvisi, ni u porazu ne ponizi".

Čak dva zlata različitih uzrasta nije svakogodišnje postignuće, iako imali smo jednu takvu godinu. Bilo je to 2009. kada su zlata osvojili dečki do 20 na SP u Šibeniku (izbornik Ivica Tucak), dok su na Kreti iste godine momci do 17 bili zlatni na EP (izbornik Ivan Asić). Ova je mrvicu jača zato jer su tu u pitanju dva svjetska zlata. Da, ujedno i prva medalja uopće hrvatskog vaterpola za uzrast do 16 godina.

- Najmirnija dva dana u životu. To su mi bili polufinale i finale. Eto, spavao sam kao beba.

Tako nam je nakon finala u nedjelju u Zagrebu zborio tvorac ovog drugog zlata, friškog do 16, Bruno Sabioni. Drago nam je zbog svakog dječaka/mladića koji se veselio u kasnu nedjeljnu večer uz pjesmu, zastave, Thompsona i Mišu Kovača i Nove Fosile na bazenu uz Savu. Gledali smo tu mladost i uživali u njihovoj zasluženoj sreći. Međutim, osobito ipak zbog njihovog trenera, šibenskog stratega Brune Sabionija. Samoprijegornog, ludo marljivog, vaterpolu do srži predanog trenera koji nije imao laganih zadnjih pola godine, s naglaskom na zadnja 4 mjeseca. On zna najbolje na što pritom mislimo, a nismo rijetko u kontaktu.

image

Izbornik pun energije

ŽELJKO PUHOVSKI/CROPIX

U travnju je trener kojem se danas čestita jer je svjetski prvak dobio "pedalu" u Solarisu. Kad rezultat pati - onda trener plati. Ni kriv, ni dužan. Odmorio je malo i prebacio se na novi zadatak jer je znao da ga u ljeto čeka repka do 16.

Reprezentaciju je pak vodio na način koji bi vjerujemo obožavao Ratko Rudić, ali koji je jako rijedak danas. Okupljao je momke svako malo, svaki mjesec, a onda zadnjih mjesec dana prije SP ih "cijedio", nije bilo niti jednog slobodnog dana. Nikakvo čudo onda kada je ljevak Vito Lokas nakon finala zavapio kroz smiješak.

- Naporno smo radili, mjesec dana bili skupa i ne možemo se više međusobno vidjeti.

Počeli su žestoko ako se ne varamo u Makarskoj, 12. lipnja. Bilo je tu nakon Makarske i Herceg Novi. Tada je slijedila manja stanka, a onda zadnjih mjesec dana bez prestanka skupa. U Italiji u tamošnjem olimpijskom kampu, na 40 stupnjeva u hladu i 90% vlage. Pakao! Završne su pripreme bile u Varaždinu, ali glavni problem čak i nije toliko dugotrajan zajednički boravak, koliko nestvarno puno tegoba, ozljeda, bolesti. S time da su one kulminirale tjedan dana prije početka SP u Zagrebu. U Varaždinu, na turniru Croatia kup igrali su finale protiv Srbije, a za utakmicu je imao ne više od 7-8 zdravih igrača. Nekakav se virus uvukao među njih. Najbolji strijelac Ante Domazet izvan stroja, vratar Šeparović posve u autu. Došli su u Zagreb koji dan prije početka SP, a zapravo orni samo za Dom zdravlja.

image

Vito Lokas - hrvatski ljevak iz Mladosti

ŽELJKO PUHOVSKI/CROPIX

- Zadnjih 10 dana nismo zajedno na treningu svi. U subotu ujutro 11, navečer već 13, u nedjelju 14, a suparnici nas sve gledaju sa strane, prebrojavaju i vide da nešto nije u redu.

No, istog je trenutka prestao naricati.

- Ovako, sad je gotovo s time. Rekao sam dečkima - "Gledajte, zbog nas Prvenstvo neće pomaknuti, nema više priče o bolestima. Tko je zdrav igrat će, pa koliko nas ima, ima nas".

Ipak, jednog je morao prekrižiti u zadnji trenutak. Drugog vratara, Ivana Šeparovića. Pozvao je u zoru prve utakmicu, u zadnji tren trećeg vratara, Karla Galea iz Medveščaka.

- Makar, i on je bolestan, ali ne toliko jako kao Šeparović - rekao nam je izbornik.

Nesalomljivi duh i pošten pristup prema sportu. Negdje mu se trebalo vratiti, iako cijeli turnir Hrvatska je u zapisniku jedina imala samo 14, ne 15 igrača. Imali so mi prijavljenih 15, ali Luka Terzić je cijelo vrijeme ležao u krevetu, 6 dana temperatura preko 38. Nekoliko ga virusa napalo. Ozdravio je na dan polufinala, došao na trening, ali nama šanse da bi zaigrao. Preslab. No, kako je ipak cijelo vrijeme bio u Zagrebu, na SP i s repkom, jasno da ima medalju. Samo, ima i Šeparović. Nakon finala se sjetio trener.

- Ja bih samo sada iskoristio priliku i spomenuo nešto. S nama je ovdje trebao biti i Ivan Šeparović i zato ću sad ovo pokazati - posegnuo je u džep i izvukao kolajnu, te rekao.

image

Hrvatski vaterpolisti do 16 godina

ŽELJKO PUHOVSKI/CROPIX

- Ivane, ovo je tvoja medalja, ja ju čuvam za tebe.

Sjajan potez. Trener mora i za ovakvo što imati smisla. I da, trener svjetskog prvaka koji je prije 4 mjeseca dobio otkaz u matičnom klubu nije danas nezaposlen. Prepoznali su ga jako brzo, i puno prije SP u Zagrebu i to u Bjelovaru! Ambiciozna, mlada sredina koja dobiva sjajan novi bazen, gradi i novu vaterpolsku priču. Za početak su povukli sjajan potez odabravši pravog učitelja. Koji je u međuvremenu pokorio svijet.

Momčad svjetskih prvaka do 16 u Zagrebu 2026.

1. Luko Vezilić (Jug Adriatic osiguranje)

2. Roko Koncul (Jug Adriatic osiguranje)

3. Toma Bošnjak (Jadran)

4. Petar Lončarić (Jug Adriatic osiguranje)

5. Patrik Kundid (Solaris)

6. Bartol Smoje (Primorje EB)

7. Toni Cvitan (Mladost)

8. Deni Sappe (Mladost)

9. Vlaho Rajčević (Jug Adriatic osiguranje)

10. Duje Srzić (Zadar 1952)

11. Vito Lokas (Mladost)

12. Andrija Bujas (Solaris)

13. Kalo Gale (Medveščak)

14. Ante Domazet (Jadran)

15. Luka Terzić (Mladost)

Jedini vaterpolist s dva zlata u mjesec dana

Zagrepčanin Deni Sappe je osobita pak priča ovog ljeta. Deni je bio u reprezentaciji do 18 godina, izbornika Hrvoja Koljanina koja je Portugalu 4. srpnja osvojila naslov svjetskog prvaka. U reprezentaciji, u službeno natjecanja, ali nije u zapisniku niti jedne utakmice. Dečka je naime po dolasku u Portugal neki osobito gadan, jak virus s povišenom temperaturom "bacio" u krevet. U našem su ga stožeru pazili, ali ipak sigurnosti radi, morali ostaviti u izolaciji. Da, ima zlato, ali nije osjetio portugalsku vodu.

- Ha ništa, bio sam bolestan tamo, nisam mogao igrati. I tak‘. Vratio sam se u igru sad i onda...

I onda je u Zagrebu sve obilato naplatio. U polufinalu Srbima 4 "komada", najbolji igrač utakmice. U finalu gol za 9:7 u zadnjoj minuti, ali i nagrada MVP. Za najboljeg igrača Svjetskog prvenstva.

- Ne znam kaj da velim. Atmosfera je odlična, sad još s dečkima, tulumarenje.

Jeste li kod gola za 9:7 shvatili da je to to?

- Pa, 50 sekundi je bilo još do kraja, vodimo 2 razlike. Već je lagano krenula gore na tribinama euforija, a onda još kad je Kundid dao, tri razlike. Gotova utakmica! Krenula je glazba. Ma, i inače navijanje perfektno. Deračina do maksimuma, bubnjevi, trube, bilo je tako glasno da se mi između sebe u vodi nismo uopće čuli.

Dečko koji je ujedno i skroman.

- MVP? Pa, to je došlo tak, svi su tomu doprinijeli, ne samo ja. Cijela momčad.

Denijev otac Robert je nekoć igrao za Mladost, a u vaterpolskim krugovima ne samo u Zagrebu znaju kao Campi. Nedavno je oformio vrlo dobar klub samo za mlađe uzraste, Aqua. Kao igrač je Robert Sappe bio vrlo, vrlo dobar, ali Campi... sin te prešišao 100 gradi! Dvostruki je svjetski prvak, pardon.

Vito Lokas - lijeva ruka mladih Barakuda

Vito Lokas igra u Mladosti, no riječ je o dečku iz Šibenika. Vječno ćemo mu sad već zapamtiti gol Srbima za pobjedu 12:11 u polufinalu, minutu i 9 sekundi prije kraja. Vito će bez dlake na jeziku.

- Mi smo ovdje ipak bili daleko bolji od ostalih, favoriti. Ništa drugo osim ovog nismo ni očekivali. Drago mi je da smo pobijedili, ali se više anon mjesec dana zajedničkog života ne možemo gledati. Idemo sad pjevati. (dba)

Luko Vezilić - Vratar od Grada

U Dubrovniku postoje Vrata od Pila, postoje i Vrata od Ploča, ali postoji u Dubrovniku i Vratar od Gruža. Luko Vezilić. Mislimo ipak na onog starijeg, Luku Vezilića. Za noge u Gradu najbolji vratar u povijesti Juga! Veći od Vićana, Balića, Bijača, Popadića... Osvajač Kupa prvaka Europe 1980. Rano je morao zbog ozljede oka prekinuti karijeru.

E, mlađi Luko Vezilić, kapetan svjetskih prvaka do 16 je njegov... unuk! Ima mladi Luko i godinu i pol mlađeg brata Petra, također vratar u Juga.

Luko Vezilić je u finalu SP prvu obranu upisao pred kraj treće četvrtine. Imamo svjedoka, tada smo rekli - "To je to, od sad nema više gola". Primio je sao jedan, upisao ukupno 5 obrana. No, Luko je u finalu ujedno proslavio i 16. rođendan.

- Nisam mogao ni zamisliti, ni dobiti bolji poklon za rođendan. Hvala svima, hvala trenerima. (dba)

10. kolovoz 2026 14:36