Točno 52 stranice detaljne analize FIFA servira zaljubljenicima u statistiku nakon svake utakmice na Svjetskom prvenstvu. Grupa za tehničke i taktičke studije krovne svjetske nogometne organizacije skrojena je od kultnih imena s nogometnog planeta, među kojima su, primjerice, Gilberto Silva, Jürgen Klinsmann, Jon Dahl Tomasson, Otto Addo, Paulo Wanchope i Pablo Zabaleta, a grupu vodi Pascal Zuberbühler, bivši švicarski vratar, kojega hrvatski navijači možda pamte po činjenici da mu je Dinamo zatrpao mrežu s ukupno devet "komada" u dvije utakmice dok je čuvao mrežu Grasshoppersa prije 29 godina. Studije nude svaki detalj igre, u posjedu lopte ili bez nje, sve trkačke podatke i brzinu, brojke u izgradnji igre i razbijanju linija, kretnje i analizu pritiska, a osim stručnjaka, u analizi pomažu najmodernije tehnologije i uređaji.

Nakon što je svih 48 reprezentacija odigralo barem jednu utakmicu na turniru, na kraju prvoga kruga uspoređivali smo trkačke brojke, kilometre i brzine, a zaključci nude nove spoznaje o nogometnim trendovima na svjetskoj smotri, koji su svake četiri godine drugačiji. Rekorderi prvoga kola po kilometraži su igrači Ralfa Rangnicka, kojega se nerijetko etiketira kao "oca gegenpressinga", koji se temelji na ekspresnom oduzimanju lopte nakon gubitka posjeda. Njegova Austrija protiv Jordana je u prvoj utakmici odradila 120,4 kilometara, najviše od svih momčadi na prvenstvu. FIFA trkačke podatke razdvaja u pet zona, ovisno o brzini, gdje se prva zona trčanja odnosi na brzinu od 0 do 7 kilometara na sat, a peta zona je, primjerice, sprintanje od 25 kilometara na sat ili više. Naročito se, pritom, cijeni četvrta zona, kao oznaka za viši tempo i brzinu, odnosno trčanje visokog intenzitetat, koja podrazumijeva brzinu trčanja između 20 i 25 kilometara na sat, a Austrijanci su na utakmici protiv Jordana u četvrtoj zoni odradili 6,7 kilometara.

Ralf Rangnick se smatra "ocem gegenpressinga", a njegova je Austrija to pokazala u utakmici protiv Jordana

STU FORSTER Getty Images Via Afp

Najbliže Austrijancima u prvoj utakmici po kilometraži bili su Francuzi, koji su skupili 120,2 kilometara, ali su najviše njih (7) odradili u četvrtoj zoni, više od svih reprezentacija, što nije iznenađujuće jer su "tricolori" odradili furiozno drugo poluvrijeme protiv Senegala, koje je bilo jedno od najboljih u prvom kolu turnira. Kada je riječ o najvećim razlikama u kilometrima, ona je evidentirana na utakmici Njemačke i Curaçaa, na kojoj su Nijemci odradili 116,2 kilometara, a njihovi suparnici 103,5 kilometara. Opipljiva razlika je, ujedno, bila i na dvoboju Nizozemske (102,9) i Japana (109,4), gdje velika razlika nije bila vidljiva na rezultatu (2:2).

Maratonac iz Jordana

Hrvatska je, pak, odradila 113,7 kilometara protiv Engleza, koji su se zaustavili na 117, a Dalićevi izabranici su u četvrtoj zoni odradili 6,4 kilometara, dok su Englezi imali 6,6. Po zbroju kilometara u brzini od 20 do 25 kilometara na sat u utakmici Vatrenih, koji iznosi točno 13 kilometara, prva bitka Hrvatske bila je četvrta po zbroju kilometara u toj zoni, zbog čega se i ta utakmica etiketira kao (po)najbolja u prvom krugu. Intrigantna je bila i partija Brazila protiv Maroka, koji su kombinirano u četvrtoj zoni skupili 13,1 kilometar, dok su rekorderi ostali na prvim mjestima: Francuska i Senegal skupili su zajedno 13,3 kilometra u četvrtoj zoni, a Austrija i Jordan 13,4. Dakle, gdje su zbrojevi kilometara u četvrtoj zoni bili najveći, te su utakmice bile i među najatraktivnijima.

Maratonac među nogometašima i rekorder prvoga kola je Noor Al-Rawabdeh iz Jordana s čak 13 kilometara, a na postoljima su još Caleb Yirenkyi iz Gane (12,65), a treće mjesto dijele španjolska i francuska zvijezda - Pedri i Michael Olise (oba po 12,63). Slijede Aiden O‘Neill iz Novog Zelanda (12,37), Scott McTominay iz Škotske (12,32) i Adrien Rabiot iz Francuske (12,31), a na osmom mjestu je Petar Sučić, koji se zaustavio na 12,3 kilometra i samo su sedmorica igrača pretrčala više od njega.

Osim briljantne asistencije, Michael Olise je odradio i zapaženu trkačku rolu s više od 12 i pol kilometara

DARRIAN TRAYNOR Getty Images Via Afp

Zaključak u kilometrima, pak, sugerira da su češće pobjeđivale momčadi koje su i više trčale. U 13 navrata su reprezentacije s većim brojem pretrčanih kilometara i pobijedile, u 8 navrata nisu naplatile tu nadmoć i završilo je bez pobjednika, a samo su tri reprezentacije - Češka, Alžir i Uzbekistan - trkački nadmašile suparnike i izgubile. Dakle, veća potrošnja i trka u više od 50 posto utakmica (54,2) značila je i konačnu pobjedu.

Statistika nije "sveto pismo"

Prema najvišoj postignutoj brzini, najbrži igrač prve runde Mundijala zvao se Jordan Bos, australski lijevi bek, koji nije jurišao bos, nego u kopačkama i to čak do brzine od 36,7 kilometara na sat. Najbliže mu je bio tandem iz Manchester Cityja, Erling Haaland za Norvešku i Abdukodir Khusanov za Uzbekistan, koji su postigli brzinu od 36,5 kilometara na sat. Još je šestorica igrača prebacila čarobnu granicu od 35 kilometara na sat u prvom kolu: Mohamed Touré (Australija, 35,8 kilometara na sat), Ryan Gravenberch (Nizozemska, 35,6), Alan Minda (Ekvador, 35,5), Djed Spence (Engleska, 35,2), Heung-Min Son (Južna Koreja, 35,2) i Kylian Mbappé (Francuska, 35,1). Najbrži hrvatski igrač bio je Joško Gvardiol s 34,1 kilometara na sat.

No, statistika je korisna i zanimljiva, ali nije "sveto pismo" i ne odaje sve tajne nogometa. Igrač koji je golovima i nastupom briljirao u prvoj utakmici bio je ponovno Lionel Messi. S tri gola u alžirskoj mreži na pragu 39. rođendana ponovno je podsjetio na najsjajnije dane, a u 80 minuta na terenu skupio je "samo" 6,8 kilometara, a najviša brzina mu je bila 29,4 kilometra na sat. I to mu je dovoljno.