U moru polemičkih tonova oko taktičkih i individualnih izbora Zlatka Dalića, bilo je i logičnih analiza. One su bile usmjerene u pravcu povratka na taktičke postavke s kojima je Hrvatska ostvarila povijesne iskorake. To je, između ostalog, značilo da eksperiment s trojicom braniča u posljednjoj liniji, koji nije taktički nekvalitetan sustav, nije bio potreban uoči Svjetskog prvenstva.
Takav se sustav treba duže uvježbavati, dakako s pretpostavkom da imate odgovarajuće igrače za taj pristup.
Nakon slabije partije u drugom dijelu s Englezima, Dalić je odmah odustao od 3-4-2-1 i najavio povratak na 4-2-3-1. To je Hrvatska najčešće igrala, uz varijacije 4-1-4-1, 4-3-3, koje se ionako brzo korigiraju manjim pomacima u pozicioniranju igrača.
No, kao i 1998., kada je Hrvatska osvojila broncu s Miroslavom Blaževićem, tako i u razdoblju od 2018. do 2022., kada su se dohvatili srebro i bronca s Dalićem, različitost sustava bila je sekundarni dio priče o uspješnosti.
Blažević je s reprezentacijom forsirao 3-5-2, Dalić je u Rusiji i Kataru igrao s 4-2-3-1 i 4-3-3. Što onda povezuje te različite sustave i pristupe, ere nogometa i faze vatrene povijesti? Ključna poveznica je fokus na tehničku igru!
Kad god je Hrvatska imala jaki vezni red i posljedično promicala posjed i kombinatoriku, onda je djelovala "svoja". Što je onda reprezentacija imala više fizičke moći, to je bila bliže natjecateljskim iskoracima.
Došli s manjkom brzine
U 1990-ima, doduše u drugačijim ritmovima nogometa, Vatreni su imali fizički jake igrače (stoperi, bočni igrači, napadači), pa je trojac Boban-Asanović-Prosinečki, uz faze sa Soldom i Jurčićem, nametao "igru" suparnicima.
U Rusiji se poklopilo da je s prvoklasnim veznim redom, Brozović - Modrić - Rakitić, uz faze s Kovačićem i Badeljom, Dalić imao na raspolaganju brze i prodorne bekove (Vrsaljko, Strinić) i brza i prodorna krila (Perišić, Rebić), uz fizički moćnog (tehnički dobrog) centarfora (Mandžukića). U Kataru, četiri godine kasnije, kopnila je ta fizička moć, ali je brzina Oršića, uz motoričnost Juranovića te unaprijeđenog Kovačića, dakako i nadolazeće zvijezde Gvardiola, donosila još dovoljno dubine. To su akteri srebra, na čelu s neponovljivim liderom Modrićem, svi zajedno iskoristili za još jedan pothvat.
U SAD i Kanadu Hrvatska je stigla s dodatnim manjkom brzine, pogotovo na krilnim pozicijama. Srebrni su četiri godine stariji, a k tome ključni igrači kao Modrić, Gvardiol, Kovačić, Kramarić, opterećeni su fizičkim problemima te posljedičnim pauzama. Zbog svega, nakon poraza od Engleza i neuvjerljivosti u pobjedi protiv Paname, mnogi su bili skeptični da Hrvatska može nadigrati Ganu. Reprezentaciju koja ima izrazitu fizičku moć i izdržljivost, koja nije dopustila razmahivanje Englezima, koji imaju sve one igrače i karakteristike (brzina, moć, krila...) za kojima Hrvatska žudi.
Dalić je za tu odlučujuću utakmicu, dakle kad je najteže, vratio priču korak unatrag, da bi se napravila dva koraka naprijed.
Nije stvar u tome da je igrao s četvoricom iza, nego je ključno da je odabrao "igrati". Na tom polju je Hrvatska za Ganu "moć". Napunio je sredinu terena s četiri vezna igrača (Modrić, Kovačić, Petar Sučić, Baturina) i jednim dodatnim (Vlašić) koji je ofenzivniji i motoričan. I tako je Hrvatska, praktično bez famoznih krila, s Perišićem na beku, djelovala u prirodnom staništu. Posjed lopte, kontrola ritma i kombinatorika za gradnju napada.
Blizu suparnika
I što je još važno, Hrvatska je bila kompaktna, blizu suparnika, duplirala ih kad napada, uz maksimalni fokus. Tehnički nogomet je tako mogao prevagnuti, i zato je Gana primila prve pogotke na turniru i doživjela prvi poraz.
Hrvatska treba igrati u skladu sa svojim tehničko-taktičkim DNK-om, što je njezin forte, a ne fizički se nadmetati s jačima. Jedan od razloga zašto joj Portugal ne odgovara jest to što imaju isti DNK igre, ali imaju bitno više motoričnijih igrača i brzine. Oni sve mogu raditi brže, ali to ne znači da će im Hrvatska omogućiti da se razmašu hitrinom. Uspiju li fizički biti "blizu" Portugalcima, Vatreni onda mogu na polju tehničkog znanja itekako "raspraviti" pitanje prevaga.












Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....