40 godina od posebnog drafta: Danas se više ne može dogoditi da on završi ispred jednog Dražena Petrovića

Tada, prije 40 godina, usred ludih osamdesetih, te 1986. godine, NBA draft je izgledao posve drugačije nego što je to danas slučaj. Bilo je sedam rundi za izbor igrača, ne dvije kao danas, a NBA budućnost nije dobivalo samo 60 igrača kao što je sada slučaj, nego je draftirano njih čak 162. Od kojih, jasno, mnogi nisu ni završili u NBA-u, neki nikada, a neki su pričekali nekoliko godina prije nego što će se pojaviti u najboljoj ligi svijeta.

Te 1986. su Portland Trail Blazersi odlučili biti posve drugačiji od svog okruženja i odlučili su potrošiti svoja dva picka na, tada, iz perspektive Amerikanaca, prilično diskutabilne igrače. Uglavnom, Portland je draftirao kao 24. izbor Arvydasa Sabonisa, ali i kao 60. izbor Dražena Petrovića. Obojica su se tek dva mjeseca ranije susreli u Budimpešti na europskom klupskom finalu u kojemu su Petrović i Cibona sredili Sabonisa i Žalgiris. Ni jedan ni drugi nisu tog lipnja 1986. napunili 22 godine.

Međutim, iz ove perspektive, možda je zanimljivije primijetiti kako je te godine na draftu bolje od Dražena prošao jedan drugi Europljanin, Panagiotis Fasoulas, kojega je također draftirao - Portland. I to kao 37., a to znači da je grčki centar, pomalo šlampave tehnike, završio na tom draftu 23 mjesta bolje plasiran od godinu dana mlađeg Dražena Petrovića.

Naravno, postoji tu caka, jer je Fasoulas upravo tog ljeta zaključio američki koledž i bio je NBA skautima vidljiviji. I da, nikada nije završio u NBA ligi.

No, za dolazak Dražena Petrovića i Arvydasa Sabonisa također su se u Portlandu morali načekati. Dražen je stigao u NBA, u Portland, tri godine nakon drafta, uoči sezone 1989./90., a Sabonis čak devet godina kasnije, tek 1995. Tek s 31 godinom na leđima i ne pretjerano zdrav, pa se uvijek otvara pitanje što bi s te dvije karijere bilo da Dražen nije stradao ili da je Sabonis stigao puno mlađi u NBA...

Bilo je, naravno, europskih igrača koji su i ranije završavali na draftu - dodajmo da su te 1986. na NBA draftu bili i Saša Volkov (134. izbor, Atlanta), kao i Valerij Tihonenko (157. izbor, također Atlanta) - ali godina u kojoj je NBA prepoznala talent Petrovića i Sabonisa ipak je posebna. Jer, nakon toga je krenula revolucija.

Revolucija koja je dovela do toga da su danas ponajbolji igrači NBA lige Europljani, poput Victora Wembanyame (Francuska), Nikole Jokića (Srbija), Luke Dončića (Slovenija) ili Giannisa Antetokounmpa (Grčka). A sve je to moralo negdje početi, za sve su bili potrebni pioniri koji su zidali sliku jednog, za Amerikance, tada drugog svijeta.

Usput, kad smo se već dotakli tog NBA drafta 1986., vrijedilo bi dodati i neke zanimljivosti. Čovjek koji je završio kao drugi pick, recimo, Len Bias, draftiran od Celticsa, pronađen je mrtav samo dva dana nakon NBA drafta, dijagnoza je bila predoziranje kokainom.

Inače, prvi izbor na tom draftu bio je Brad Daugherty, kojega su draftirali Cavsi. I Cavsi su te godine, pokazat će se kasnije, prilično dobro prošli, jer su imali i osmi pick, Rona Harpera, a u razmjeni s Mavsima na draftu su dobili i Marka Pricea, izabranog kao 25. pick. Inače, bila je to godina kad su Pistonsi kao 27. birali Dennisa Rodmana, a Sunsi kao tek 46. Jeffa Hornaceka.

Možemo još dodati kako je na ovom draftu Nate McMillan, kasnije uspješan NBA trener, izabran kao 30. pick od strane Seattlea, kao i da je Scott Skiles bio izabran kao 22. izbor od strane Bucksa. A vjerojatno je zanimljivo i kako je otac Stepha Curryja, Dell, izabran iste te godine kao 15. pick od strane Utah Jazza.

NBA je tada tek grabila prema statusu, ali i bogatstvu koje posjeduje danas. U međuvremenu je to postala globalna mašina u kojoj se ne može dogoditi da Fasoulas ili neki današnji talent te razine bude izabran prije, recimo, nekoga blizu raskoši talenta jednog Dražena Petrovića. Ali, bilo je to vrijeme kad se nije tako lako, čak ni iz perspektive izabranih Europljana, put NBA lige.

Arvydas Sabonis u to vrijeme iz SSSR-a, čija je njegova Litva još tada bila dio, nije mogao ni pod razno do Amerike, a Dražen Petrović je tek 1988. uspio ishoditi od jugoslavenskog saveza dozvolu za odlazak u inozemstvo prije 28. godine, što je do tada bilo pravilo. I to nije bio NBA, nego je u slučaju Dražena to bila jedna sezona u Real Madridu, prije dolaska u Portland.