Vladavina Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića na čelu Srbije, čini se, stigla je do svog kraja. Bivši srpski premijer i predsjednik priznao je poraz na izvanrednim parlamentarnim izborima, a pred pobjedničkom studentskom listom sada je posao formiranja nove vlasti. Iz sportske perspektive nameće se jasno pitanje: Kako će odlazak Vučića utjecati na financiranje sportskih klubova, poglavito Crvene zvezde, kojoj je njegova vlast godinama pružala značajnu financijsku podršku? A onda i kako će se promjena vlasti odraziti na megaprojekt izgradnje Nacionalnog stadiona?
FK Crvena zvezda i ugovor s Gazpromom
Idemo crticu po crticu. Prvo, nogomet. Prema podacima za razdoblje od 2012. do 2022. godine, koje je u lipnju 2022. objavio tadašnji ministar financija Siniša Mali, država je FK Crvenoj zvezdi osigurala 17,6 milijuna eura pomoći, dok je FK Partizan tijekom istog razdoblja dobio oko 14 milijuna eura. Dakle, Zvezda je imala nešto izdašniju financijsku pomoć, no na prvi pogled razlika nije toliko velika.
Međutim, izvan te jednadžbe ostaje sponzorski ugovor s Gazpromom. Ruski energetski div već je 16 godina generalni sponzor beogradskog kluba, a država je pomagala u osiguravanju tog sponzorstva, otkrio je 2022. Siniša Mali. Prema ranijim najavama, nastavak suradnje trebao bi Zvezdi donositi oko pet milijuna eura po sezoni, dok je od 2014. do 2024. klub od Gazproma uprihodio približno 55 milijuna eura.
Uz to postoji i ugovor s Telekomom Srbija. Generalni direktor kluba Zvezdan Terzić iznio je podatak da je Zvezda tijekom približno 12 godina od Telekoma uprihodila 18 milijuna eura, a kroz izravne državne donacije još 22milijuna eura.
Značajna pomoć stigla je i tijekom 2025. te prva tri mjeseca 2026. godine, kada je preko Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Zvezdi usmjereno približno 4,5 milijuna eura. Valja pritom naglasiti da je FK Partizan u istom razdoblju dobio oko 8,4 milijuna eura. Dakle, državna pomoć nije bila rezervirana samo za Crvenu zvezdu, iako ostaje pitanje prema kojim su kriterijima sredstva dodjeljivana. Nije razjašnjeno ni jesu li te uplate već obuhvaćene ranije objavljenim ukupnim iznosima državne pomoći.
Prema analizi financijskog izvještaja za 2025. koju je objavio Sport Klub, klub je na kraju te godine imao približno 3,46 milijuna eura obveza u poreznom reprogramu te dodatnih 5,91 milijun eura evidentiranih obveza po osnovi PDV-a i ostalih javnih prihoda. Ti iznosi ne predstavljaju nužno dospjeli porezni dug, ali pokazuju da su porezne obveze i dalje bile značajna stavka u poslovanju kluba.
KK Crvena zvezda i milijuni javnog novca
Predsjednik KK Crvena zvezda Željko Drčelić izjavio je 2025. da klub ima sreću što predsjednik Srbije voli sport i da država nikada nije više ulagala u sport nego u prethodnom desetljeću. Kada pogledamo brojke, jasniji je razlog zadovoljstva. Od javnog financiranja KK Crvena zvezda od 2012. do lipnja 2022. dobila je približno 26 milijuna eura bruto. U taj iznos ubrojana su sponzorstva i donacije državnih poduzeća, kao i pomoć Grada Beograda. Prema podacima koje je tada iznio Siniša Mali, KK Partizan u usporedivom je razdoblju dobio oko 24,4 milijuna eura.
Trend javnog financiranja Zvezde pritom je bio izrazito rastući. Dok je u sezoni 2012./13. njegov udio iznosio tek osam posto ukupnih prihoda, prema podacima koje je analizirao portal Danas, u sezoni 2022./23. dosegnuo je čak 71 posto. Da budemo precizniji, radilo se o više od 11 milijuna eura javnog financiranja, od približno 15,9 milijuna eura ukupnih prihoda kluba. KK Partizan u sezoni 2022./23. dobio je oko 5,6 milijuna eura javnog novca, znatno manje od gradskog rivala.
Također, KK Crvena zvezda imala je porezni dug koji je u lipnju 2022., prema podacima Ministarstva financija, iznosio oko 823 tisuće eura. Klub je dio obveza naknadno podmirivao, ali je na kraju 2023. i dalje imao približno 795 tisuća eura duga za PDV. Nije javno potvrđeno je li taj dug u međuvremenu u cijelosti otplaćen.
Nacionalni stadion od 960 milijuna eura?
Osim izravnog financiranja klubova, Vučićeva vlast godinama je najavljivala i velika ulaganja u nogometnu infrastrukturu. Još 2015. godine Vučić je obećao izdvajanje 150 milijuna eura za izgradnju Nacionalnog stadiona, koji bi trebao ugostiti finale Europske lige 2029. godine.
Međutim, projekt Nacionalnog stadiona u Surčinu s godinama je postajao sve skuplji. Prema procjenama Fiskalnog savjeta Srbije iz 2025., ukupna vrijednost stadiona s pratećom infrastrukturom mogla bi dosegnuti čak 960 milijuna eura, dok je ministar financija Siniša Mali tvrdio da je ugovorena cijena samog stadiona 464 milijuna eura bez PDV-a. Prema podacima koje je u travnju 2026. objavio Radio Slobodna Europa, u državnim proračunima od 2024. za izgradnju stadiona bilo je predviđeno ukupno oko 872 milijuna eura.
Vučić je ranije najavljivao završetak radova do prosinca 2026., no u listopadu 2025. priznao je da projekt kasni nekoliko mjeseci. U rujnu 2026. objavljene su fotografije gradilišta koje pokazuju da je objekt još u izgradnji i da završetak radova tek predstoji.
Promjena vlasti tako bi mogla otvoriti i pitanje budućnosti jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u srpskom sportu, kao i ranije najavljene obnove stadiona dvaju najvećih beogradskih klubova.
Vučićev odlazak s vlasti mogao bi, koliko se može iščitati iz dostupnih podataka, značajno utjecati i na financiranje Crvene zvezde, koja je godinama primala milijunske iznose državne pomoći i sponzorstava javnih poduzeća. Iako bi nogometni klub dio izgubljenih prihoda mogao nadoknaditi transferima i europskim nastupima, košarkaški bi se mogao naći u znatno težoj situaciji. Ostaje, naravno, pitanje hoće li nova vlast nastaviti dosadašnji model financiranja srpskog sporta ili će klubovi morati pronaći nove izvore prihoda...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....