‘Efekt Dončić‘ čini naše susjede najuspješnijom košarkaškom nacijom u Europi

Dok hrvatska košarka na medalju u mlađim kategorijama čeka osam godina, od 2018. i kadetskog (U-16) zlata, odnosno mlađeseniorske (U-20) bronce na europskim prvenstvima, s time da nam juniori (U-18) drugu godinu zaredom nisu uspjeli izboriti promociju u Diviziju A, što će pokušati ispraviti kadeti na Europskom prvenstvu U-16 Divizije B, koje je krenulo u četvrtak u Makedoniji, pogled u neposredno susjedstvo donosi potpuno drukčiju sliku...

Nakon što su u posljednje dvije godine osvojili srebro i tri bronce u mlađim kategorijama, Slovenci su ovo ljeto s oba europska zlata u muškoj konkurenciji (U-18 i U-20) uvjerljivo najbolja košarkaška nacija Starog kontinenta. Iako im seniori "štucaju" u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, rezultati u mlađim kategorijama izazivaju zadovoljstvo u zemlji Luke Dončića, koji je s Goranom Dragićem još prije devet godina donio Sloveniji naslov europskog prvaka te pokrenuo "boom", čiji se efekt ogleda upravo u šest medalja do 2024.

Pritom medalje kao takve nisu presudne, s obzirom na to da je u ovoj priči puno važniji razvoj igrača, ali i tu Slovenci imaju sjajnu podlogu za budućnost. Recimo, MVP nedavno zaključenog juniorskog Eurobasketa bio je Stefan Joksimović, sin negdašnjeg slovenskog reprezentativca Nebojše, koji je u smiraju igračke karijere igrao i za Cibonu. Joksimović mlađi je još prije nekoliko godina označen kao veliki talent slovenske košarke, već sa 14 je preselio u Španjolsku i potpisao za Baskoniju, prošle sezone uvršten je u prvu momčad euroligaša iz Vitorije, da bi ovo ljeto odbio brojne NCAA ponude prije potencijalnog izlaska na NBA draft 2027. Playmaker visok 204 centimetra uspoređuje se čak i s Dončićem, što izgleda kao pretjerivanje, ali potencijal za velike stvari je neupitan.

U njegovoj generaciji 2008. ističu se još Maks Ciperle, šuter iz Cedevite Olimpije, onda Igor Stjepanović, playmaker talijanskog drugoligaša Udina, te još jedan bek - Lukas Bojović, koji se ovo ljeto odlučio na odlazak iz Partizana u NCAA, gdje će igrati za Wake Forest.

Sve su to klinci u koje Slovenci polažu velike nade da u sljedećim godinama, uz Dončića, nose igru seniorske reprezentacije za koju je Joksimović već debitirao prošle godine.

Međutim, prije njih bi na red trebali doći ovogodišnji europski prvaci U-20, prije svih playmaker Mark Padjen i šuter Urban Kroflič, onda i krilni centar Vit Hrabar te krilo Žan Smrekar, koji ovo ljeto nije bio na raspolaganju izborniku Danijelu Radosavljeviću. Ta generacija igrača rođenih 2006. je prije ovog zlata u Sloveniju donijela europsku broncu U-18 i svjetsku broncu U-19, dok su Kroflič i Smrekar bili izabrani u najbolje petorke europskog prvenstva prije dvije, odnosno svjetskog prvenstva za juniore prošle godine.

I dok će Padjen, koji je bio u seniorskoj reprezentaciji za prošlogodišnji Eurobasket, od jeseni igrati na Sveučilištu Murray State nakon sezone u kojoj je od novog trenera Zadra Stipe Modrića u Iliriji dobivao dvadesetak minuta po utakmici u ABA ligi, Kroflič svoju karijeru gradi u Megi te je u prošloj sezoni bio jedan od nositelja igre mlade beogradske momčadi.

Luka Dončić s Markom Padjenom (4) na prošlogodišnjem Eurobasketu

PROFIMEDIA

S druge strane, Hrabar je - kao i Joksimović - igrač Baskonije, koja ga je 2023. dovela iz Domžala kao sedamnaestogodišnjaka, ali još uvijek nije pronašao put do prve momčadi, već je dosad igrao na posudbi u trećeligašu Claviju.

Što se tiče Smrekara, i taj već ima dosta seniorskog iskustva, s obzirom na to da je za Krku u ABA ligi debitirao još prije tri godine, dok se u posljednje dvije sezone izborio i za ozbiljan status u momčadi.

Na sve navedeno valja pridodati još i Urbana Klavžara, ključnog čovjeka slovenske reprezentacije koja je 2024. osvojila srebro na Europskom prvenstvu U-20. U međuvremenu je Klavžar, kojeg je kao klinca kupio Real Madrid, da bi se dvije sezone kalio u Murciji (ACB) i Cantabriji (druga španjolska liga), također otišao u NCAA i 2025. osvojio naslov s Floridom te prošle sezone bio izabran za najboljeg šestog igrača SEC konferencije, jedne od najjačih u američkoj sveučilišnoj košarci.

Iako ni bliska prošlost nije loša, budućnost slovenske izgleda još svjetlije. I nema sumnje da je ovo pokrenulo europsko zlato iz Istanbula 2017., jer su gotovo cijelo desetljeće prije toga slovenske mlađe reprezentacije "živjele" na rubu Divizija A i B, ispadale pa se vraćale, dok je "efekt Dončić" privukao veliki broj djece u košarku, koja je postala momčadski sport broj 1 u zemlji. I to je zapravo jedini recept za uspjeh, ono što Hrvatskoj nedostaje već tri desetljeća - seniorska medalja.

Za vrhunsku selekciju potreban je veliki "bazen", koji je kod nas u posljednjih deset godina dramatično presušio, ali ima nešto i u sustavu, koji je u Sloveniji očito postavljen puno bolje nego u Hrvatskoj. Važan je i kontinuitet nastupa na velikim natjecanjima, koji smo mi izgubili, dok su Dončić i društvo od 2017. propustili nastupiti samo na Olimpijskim igrama u Parizu prije dvije godine, kad su na kvalifikacijskom turniru u Ateni poraženi i od Hrvatske, ali su zato bili u polufinalu OI 2021. u Tokiju te u četvrtfinalima posljednja dva Eurobasketa i prošlog Svjetskog prvenstva.

Bez Dončića, koji ovo ljeto nije na raspolaganju reprezentaciji, Slovenci prilikom izgradnje nove reprezentacije imaju dosta problema u kvalifikacijama za SP, gdje su u drugi krug prenijeli omjer 3-3, uz dva poraza od izravnih konkurenata Estonaca i jedan od Šveđana, dok ih u sljedeća tri "prozora" čekaju okršaji s Francuskom, Finskom i Mađarskom. Međutim, čak i da se ne uspiju plasirati na SP, neće to biti "kraj svijeta" jer Slovenija ima sjajne temelje na kojima može graditi bolju budućnost. Uostalom, Dončiću je tek 27 godina, pred njim je još puno velikih natjecanja na kojima, uz ponajboljeg europskog košarkaša, svi ovi talenti mogu brže sazrijevati...