Sportska dvorana Krešimir Ćosića na zadarskom Višnjiku 21. i 22. kolovoza ugostit će JJIF World Cup Jiu Jitsu 2026 i Svjetsko prvenstvo Jiu-Jitsu No-Gi. U dva dana očekuje se više od 600 sportaša i reprezentacije iz gotovo 30 država, a među glavnim hrvatskim adutima bit će aktualni svjetski prvak Luka Vuksan i aktualni europski prvak Jakov Matišić.
Zadar će tako 21. i 22. kolovoza postati jedno od središta svjetskog jiu-jitsua. U petak je na rasporedu JJIF World Cup Jiu Jitsu 2026, s više od 320 sportaša, dok će se već sljedećeg dana više od 280 natjecatelja boriti na Svjetskom prvenstvu Jiu-Jitsu No-Gi.
Posebnu težinu događaju daje činjenica da se ne radi o klasičnom otvorenom turniru. U Zadar dolaze nacionalne reprezentacije, zajedno s trenerima, stručnim stožerima, sucima, službenim osobama i predstavnicima nacionalnih saveza.
O natjecanju, hrvatskim reprezentativcima, razvoju jiu-jitsua i planovima za budućnost za u informativnom i zanimljivom razgovru za Fight Site je govorio predsjednik Hrvatskog Ju-Jitsu Saveza Ilija Ćavarović.
Sportaši predstavljaju svoje države
Koliko je ovo zapravo velik događaj?
- Velik je. U petak imamo World Cup s više od 320 sportaša, a već sljedećeg dana Svjetsko prvenstvo No-Gi s više od 280. Pritom treba naglasiti da govorimo o nacionalnim reprezentacijama i sportašima koji predstavljaju svoje države, a ne samo o klubovima koji dolaze na otvoreni turnir. Kada tome dodate trenere, suce, stručne stožere, službene osobe i ostale članove delegacija, jasno je o kakvom se međunarodnom događaju radi. U dva dana Zadar će ugostiti reprezentacije iz gotovo 30 država. Ali nije važna samo brojka. Za razvoj sporta iznimno je važno da naša djeca i mladi mogu u Hrvatskoj gledati vrhunski međunarodni jiu-jitsu i vidjeti da put od njihova kluba do europskog i svjetskog vrha stvarno postoji.
Hrvatska, pritom, nije samo domaćin. Luka Vuksan i Jakov Matišić pripadaju samom svjetskom vrhu, zar ne?
- Luka i Jakov dva su odlična primjera koliko je hrvatski natjecateljski jiu-jitsu napredovao. Luka Vuksan aktualni je svjetski prvak u No-Gi kategoriji do 94 kilograma i prvi na JJIF svjetskoj rang-listi svoje kategorije, dok je Jakov Matišić aktualni europski prvak do 85 kilograma i također prvi na svjetskoj rang-listi. Jakov ima samo 20 godina, a već iza sebe ima i srebro sa Svjetskog prvenstva.
Ali ne treba hrvatsku reprezentaciju svoditi samo na njih dvojicu. Imamo još odličnih mladih sportaša i potencijala koji mogu napraviti ozbiljan rezultat već u Zadru. Imamo i one koji su, prema klasičnom shvaćanju vrhunskog sporta, već daleko od svojih najboljih natjecateljskih godina, ali još uvijek treniraju, izlaze na natjecanja i - jednostavno rečeno - grizu. To je zdrava slika sporta.
Sport je puno više od medalje
Koliko je u cijeloj priči važan razvoj djece i mladih?
To je možda i najvažniji dio. Medalje su važne i naravno da želimo stvarati europske i svjetske prvake. Ali ne može svako dijete postati svjetski prvak niti se vrijednost bavljenja sportom smije mjeriti samo medaljama. Sport mladog čovjeka uči disciplini, kontinuitetu i odgovornosti. Uči ga kako pobijediti, ali možda još važnije – kako izgubiti, vratiti se na trening i ponovno pokušati. Kroz sport se stvaraju radne navike, samopouzdanje, odnos prema drugim ljudima i zdrave životne navike. Ako to napravimo, napravili smo nešto što traje puno dulje od jedne medalje.
Iako se radi o individualnom sportu, bez partnera u jiu-jitsuu zapravo nema napretka? „
- Upravo tako. Kada izađete na borilište, sami ste i rezultat je vaš, ali bez partnera i kolega s kojima svakodnevno trenirate ne možete napraviti gotovo ništa. Ne možete baš s lutkom vježbati i očekivati da će vam pružiti dobar sparing (smijeh).
Čovjek s kojim imate najteže sparinge često je upravo čovjek koji vam najviše pomaže da postanete bolji. Medalja može završiti oko vrata jednog sportaša, ali iza nje gotovo uvijek stoji cijela dvorana ljudi.
Mora li svatko tko trenira jiu-jitsu imati natjecateljske ambicije?
- Nikako. Nisu svi koji treniraju jiu-jitsu natjecatelji niti trebaju biti. Natjecanje je važan dio sporta, ali jiu-jitsu ima puno širu vrijednost. To je nevjerojatno dobra platforma za upoznavanje samoga sebe. Vrlo brzo saznate od kakvog ste materijala napravljeni. A onda je na vama u što ćete taj materijal oblikovati. Jiujitsu je u tom smislu čudesan koncept: drugi čovjek vam se stvarno suprotstavlja, ali sve se odvija u kontroliranim uvjetima. Tu nema puno prostora za samozavaravanje. S vremenom upoznate vlastite reakcije, ego i granice, ali shvatite i da se te granice mogu pomicati. Ne morate nikada izaći na natjecanje da biste od jiu-jitsua dobili nešto vrijedno. Neke stvari o sebi ipak morate otkriti sami na tatamiju.
Hrvatski jiu jitsu nekad i danas
Vaša osobna priča s jiu-jitsuom počinje puno prije današnjeg sustava natjecanja?
- Počeo sam trenirati krajem devedesetih, ali grupa kojoj sam se priključio djelovala je još od 1993. godine. Pod vodstvom Stjepana Grbavca radili su se ozbiljni treninzi jiu-jitsua i samoobrane, ali i dio komando obuke. Treba razumjeti vrijeme i okolnosti. Bile su to ratne godine i govorimo o ljudima koji nisu trenirali samo radi rekreacije ili sportskog rezultata. Ozbiljno se treniralo jer su se u to vrijeme radile i ozbiljne stvari, u okolnostima u kojima su znanje, pripremljenost i reakcija mogli imati stvarne posljedice i u kojima su ponekad o tome ovisili ljudski životi. Treniralo se na zagrebačkoj Mladosti, u okruženju pokojnog Branka Cikatića, čovjeka koji je zadužio hrvatski borilački sport. Ne bih puno više ulazio u taj dio priče. Bilo je to drugo vrijeme i drugačiji kontekst. Kasnije se fokus sve više prebacivao prema jiu-jitsuu kao vještini i sportu. Kada smo ga počeli ozbiljnije ‘spuštati‘ u parter, otvorio se gotovo neograničen broj situacija i mogućih rješenja. Ono što naučite možete odmah provjeriti kroz sparing. Jiu-jitsu vam vrlo brzo pokaže što stvarno znate, a što samo mislite da znate. To mi je bilo fascinantno tada, a fascinantno mi je i danas.
Jiu-jitsu očito nije rezerviran samo za mlade natjecatelje?
- U matičnom klubu u kojem sam počeo trenirati danas imamo djecu od četiri godine, a najstariji aktivni članovi imaju 68, 70 i 74 godine. Trening se prilagođava dobi, mogućnostima i ciljevima pojedinca, ali upravo je lijepo što u istoj vještini svoje mjesto mogu pronaći ljudi u potpuno različitim životnim fazama. Zapravo, možda biste trebali napraviti intervju s ovom trojicom od 68, 70 i 74 godine, a ne sa mnom. (smijeh) Pitajte njih zašto još uvijek dolaze na tatami. Mislim da bi oni možda najbolje objasnili zašto ljudi toliko dugo ostaju u jiu-jitsuu.
Jiu-jitsu raste od Slavonije do Dubrovnika
Hrvatski Ju-Jitsu Savez osnovan je 2004. godine. Gdje je hrvatski jiu-jitsu danas?
- Govorimo o relativno mladom Savezu, ali u posljednjih dvadesetak godina napravljen je velik pomak. Posebno veseli što se sport razvija sve ravnomjernije. Imamo rast klubova i sportaša od Slavonije i sjevera Hrvatske, preko Zagreba, Istre i Kvarnera pa sve do Dalmacije i Dubrovnika. Uz već tradicionalna domaća i međunarodna natjecanja tijekom cijele godine, stvaramo bazu iz koje dolaze sportaši, treneri, suci i budući reprezentativci. Jiu-Jitsu disciplina koju veliki dio borilačke javnosti poznaje kao BJJ razvija se kroz obje inačice, Gi i No-Gi, a cilj je ravnomjeran i održiv razvoj cijelog sporta.
Kada sport tako brzo raste, postoji li opasnost da se neke stvari dogode prerano?
- Naravno. Rast nije samo pitanje dodavanja gasa. Ponekad određene stvari moramo i svjesno zakočiti jer do pojedinih ljudi ili sredina dođu prerano. Nije svaki korak dobar samo zato što ga možemo napraviti odmah. Sport mora imati ljude, znanje, iskustvo i strukturu koji mogu pratiti njegov rast. Nekada treba pustiti da klubovi, ljudi i sustav sazriju prije sljedećeg koraka. Nama nije cilj stvarati privid brzog razvoja, nego nešto što će trajati. Ponekad je puno teže reći ‘još ne‘ nego ‘idemo‘, ali upravo je to odgovornost ljudi koji vode sport.
Zadar kao žarište hrvatskog jiu jitsua
Zašto je upravo Zadar postao toliko važan za velika međunarodna jiu-jitsu natjecanja?
- Prije svega, važno je reći da jiu-jitsu u Zadru nije počeo dolaskom velikih međunarodnih natjecanja. Iza njega postoji više od dva desetljeća lokalne tradicije. Vedran Ikić, Damir Šalina i Zvonimir Ucović među ljudima su koji su pionirski razvijali jiu-jitsu u Zadru, stvarali sportaše i generacije ljudi koje su ostale vezane uz ovu vještinu. Istodobno, iza današnjih velikih natjecanja stoji gotovo dvadeset godina kontinuiranog organizacijskog iskustva na domaćim i međunarodnim događajima. Kroz godine se stvarao krug ljudi koji poznaje sve segmente organizacije, od sportskog i tehničkog dijela do logistike i suradnje s međunarodnim federacijama.
To iskustvo danas omogućuje da Hrvatska može preuzimati sve zahtjevnije projekte. Kod događaja ove razine nitko ih, naravno, ne može napraviti sam. Potrebni su ljudi koji poznaju sport i lokalnu sredinu, kvalitetna infrastruktura, institucije koje razumiju projekt i iskusan organizacijski tim. U Zadru su se te stvari vrlo dobro spojile. Kada tome dodate Sportsku dvoranu Krešimir Ćosić i sve ono što Zadar kao međunarodno prepoznatljiva turistička destinacija može ponuditi, dobivate kombinaciju koju nije jednostavno pronaći. Tu se događa prava simbioza sporta i turizma. Veliko natjecanje ne završava na vratima dvorane. Sportaši, treneri, reprezentacije i njihove pratnje borave u gradu, koriste njegove sadržaje i upoznaju destinaciju.
Zato Zadar ima sve predispozicije da bude jedno od važnijih žarišta jiu-jitsua u Hrvatskoj i šire. Posebno je vrijedno što se iskustvo stvarano gotovo dva desetljeća danas može povezati s ljudima, infrastrukturom i mogućnostima koje Zadar pruža. Upravo takav kontinuitet omogućuje da zajedno s JJIF-om i JJEU-om ne razgovaramo samo o jednom prvenstvu, nego da velika međunarodna natjecanja planiramo nekoliko godina unaprijed.
Dugoročni plan
Ovaj vikend u Zadru, dakle, nije jednokratna priča?
- Ne. Četverogodišnje razdoblje velikih natjecanja u Zadru već je ranije iskomunicirano s JJIF-om i JJEU-om, uz podršku lokalnih klubova i iskusnog organizacijskog tima. Organizacijski kapacitet ne nastaje preko noći. Svako prvenstvo donosi iskustvo za sljedeće. Kontinuitet se nastavlja i 2027. godine. U kolovozu u Zadru predviđeni su Svjetsko prvenstvo Jiu-Jitsu No-Gi i JJIF World Cup, a u listopadu u Varaždinu Europsko prvenstvo Jiu-Jitsu No-Gi i Europski Jiu-Jitsu kup. To je nastavak suradnje s JJIF-om i JJEU-om. Ali velika prvenstva samo su vrh piramide. Ispod njih moraju postojati klubovi, treneri, djeca i mladi, reprezentativni sustav te kvalitetna domaća i međunarodna natjecanja tijekom cijele godine. Cilj nije jedan veliki događaj. Cilj je izgraditi sustav.
Dva dana vrhunskog jiu-jitsua
Da rezimiramo, što publika može očekivati 21. i 22. kolovoza?
- Dva dana vrlo kvalitetnog međunarodnog jiu-jitsua. U petak World Cup počinje u 9 sati, dok u subotu Svjetsko prvenstvo No-Gi također počinje u 9 sati. Službeno otvaranje i početak glavnog Adults dijela programa očekuju se oko 14:30 sati. Subota će posebno biti zanimljiva borilačkoj publici jer donosi borbe za svjetske titule, hrvatske reprezentativce koji već pripadaju svjetskom vrhu, ali i mlade sportaše kojima upravo Zadar može biti trenutak velikog iskoraka.
A možda je najvažnije da djeca koja danas treniraju mogu doći u dvoranu i nekoliko metara od sebe gledati sportaše koji su prošli put kojim ona tek kreću.“ Više od 600 sportaša u dva dana Veliki zadarski jiu-jitsu vikend počinje u petak 21. kolovoza u 9 sati, kada je na rasporedu JJIF World Cup Jiu Jitsu 2026, uz više od 320 sportaša. Dan poslije, u subotu 22. kolovoza, održava se Svjetsko prvenstvo Jiu-Jitsu No-Gi, s više od 280 sportaša. Program počinje u 9 sati, dok se službeno otvaranje i početak glavnog Adults programa očekuju oko 14:30 sati. Tijekom dva dana Zadar će tako ugostiti više od 600 sportaša i reprezentacije iz gotovo 30 država. Jiu-jitsu vikend nastavit će se i u nedjelju seminarom Pawela Jaworskog, jednog od vodećih svjetskih No-Gi natjecatelja i IBJJF No-Gi svjetskog prvaka iz 2025. godine. Organizacija velikog međunarodnog sportskog događaja ostvaruje se uz podršku Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Grada Zadra, Turističke zajednice Grada Zadra i Hrvatske poštanske banke (HPB).

Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....