DRUŠTVENA ODGOVORNOST

BRIGA O NAVIJAČIMA, ŠTEDNJA, KODEKS PONAŠANJA I PITKA VODA? Hrvatski klubovi na europskom začelju

Društvena odgovornost u hrvatskim klubovima gotovo je jednaka - nuli. Kada pomislite na stanje naših prvoligaša, u glavi vam je njihova borba za preživljavanje koja se najčešće svodi na hrvanje s vjerovnicima, bankama i licencama. I tako iz godine u godinu, uz poneke iznimke kojih je ove sezone nešto više.

Dok traje bitka za opstanak i očuvanje statusa, zadnje što im je na pameti je briga o transparentnosti i socijalnoj odgovornosti, osvješćivanje lokalne zajednice o važnim društvenim pitanjima i ekološkim problemima. Zacijelo se i pitate - kakve to uopće veze ima s nogometom? Pa ipak, u mnogim zapadnim zemljama takve su stvari za velike klubove postale uobičajeni segmenti politike upravljanja. Pokazuje to i Responsiball ranking, ljestvica nacionalnih liga prema društvenoj odgovornosti klubova. Hrvatska na njoj čvrsto drži začelje.

Suživot sa zajednicom

Projekt je osmislila grupa švicarskih istraživača predvođena marketinškim stručnjakom Danielom Cadeom, a ljestvicu su ovih dana objavili treći put. Ističu kako im je misija osvijestiti nogometne klubove o važnosti njihova suživota sa zajednicom te izvijestiti o dobrim praksama i usporediti način funkcioniranja europskih liga. Zbog ograničenih su resursa zasad analizirali samo 16 zemalja čije su momčadi prošle godine igrale na Euru pa je, preciznije rečeno, Hrvatska posljednja među njima, a ne u Europi.

Širenje istraživanja vjerojatno bi pokazalo da ima i lošijih od nas, počevši od ex Yu zemalja.

Mnogo je parametara koji utječu na konačan renking, no Hrvatska je samo u prvoj skupini kriterija (upravljanje) ostvarila slabašan učinak. U preostale dvije (zajednica, okoliš) rezultati - ne postoje. To i ne čudi jer pokušajte se sjetiti postoje li u Zadru ili Slaven Belupu inicijative vezane uz različitost, jednakost spolova, zdrav život i obrazovanje, izgradnju mira i ekonomski razvoj...?

Ima li na stadionu besplatne pitke vode? Osigurava li se navijačima prijevoz na gostovanja? Jesu li ugovori s igračima transparentni? Rade li se izvještaji o biorazličitosti? Kakva je ponuda zdrave hrane na stadionu? Većina je ovih stvari strana i Dinamu, daleko najorganiziranijem hrvatskom klubu. Koristi li se kišnica, obnovljivi izvori energije i reciklirani proizvodi? Teško, jedina stvar koja se u Hrvatskoj reciklira su treneri.

Studija, međutim, navodi primjere klubova koji su u socijalnoj odgovornosti već daleko odmakli. Po pitanju upravljanja najuspješniji je Wolfsburg, o uključenosti u zajednicu najviše brinu u Feyenoordu, a prvak u zelenoj politici je Manchester United.

Česi samo mrvicu bolji

Klub Ivice Olića i Ivana Perišića prvi je u povijesti koji je objavio izvještaj o održivosti. U Feyenoordu, primjerice, brinu o problematičnoj djeci iz Rotterdama tako što ih vode na druženje i učenje kod poznatih nogometaša. Nadalje, Unitedov trening-kamp u Carringtonu poznat je po štednji energije, skupljanju kišnice i prvi je koji je dobio međunarodni certifikat za upravljanje zaštitom okoliša.

Svijetlih primjera ima još, ističu se francuski Auxerre, danski Midtjylland, engleski Dartford... U zaključku izvješća Responsiballa autori se nadaju da će ovakvim rangiranjem aktivirati i one koji na pitanje o društvenoj odgovornosti samo dižu obrve. Hrvatska nije jedina jer su tek mrvicu bolji rezultat ostvarili češki klubovi. I njima je u fokusu djelovanja isključivo - sportski rezultat.

Tri indikatora Responsiball rankinga

1. UPRAVLJANJE

Organizacijska struktura kluba, statut, kodeks ponašanja, godišnji financijski izvještaj, orijentacija na lokalne dobavljače, politika o nepušenju i odgovornom konzumiranju alkohola na stadionu, ponuda zdrave hrane na stadionu, dostupnost za osobe s teškoćama, cijene ulaznica, transparentnost ugovora s igračima, suradnja sa sponzorima na socijalno odgovornim projektima, komunikacija s javnošću o tim projektima, kontakt i informacije na službenim stranicama kluba

2. ZAJEDNICA

Uključivanje svih slojeva društva, inicijative vezane uz različitost, jednakost spolova, zdrav život, obrazovanje, izgradnju mira i ekonomski razvoj, mogućnost za pružanje povratnih informacija u klub, uključivanje trenera i igrača u projekte lokalne zajednice, razvijanje svijesti o važnosti uključivanja u humanitarne i druge projekte

3. OKOLIŠ

Korištenje održivog materijala, prijevoz navijača na gostujuće utakmice, organiziranje “car poolinga” (dijeljenja automobila), ponuda kombi-ulaznica (ulaznica za utakmicu vrijedi i za javni prijevoz), izvještaj o utjecaju na biorazličitost okoliša, korištenje recikliranih proizvoda, politika štedljivosti u energentima

i vodi, dostupnost pitke vode na stadionu, korištenje obnovljivih izvora energije, uključivanje igrača u projekte eko-osvješćivanja.

Rezultati istraživanja Responsiballa za 2013.

1. Njemačka 49% 63% 40% 51%

2. Engleska 60% 66% 24% 50%

3. Nizozemska 48% 74% 21% 48%

4. Poljska 58% 63% 22% 48%

5. Španjolska 42% 68% 3% 38%

6. Portugal 34% 42% 1% 26%

7. Rusija 35% 35% 2% 24%

8. Irska 25% 36% 3% 21%

9. Italija 34% 28% 2% 21%

10. Ukrajina 33% 26% 4% 21%

11. Danska 38% 20% 3% 20%

12. Švedska 35% 20% 3% 19%

13. Francuska 18% 22% 10% 17%

14. Grčka 28% 17% 2% 16%

15. Češka 20% 2% 0% 7%

16. Hrvatska 11% 0% 0% 4%

*rangirane su samo zemlje čije su reprezentacije sudjelovale na Euru 2012.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:43