ŽIVOTNA DRAMA IVE MAJOLI ‘Nemožete mi ovršiti stan na Jelačić placu, to je moj jedini dom’

Stan na Trgu bana Jelačića 3 jedina je moja nekretnina. Potrebna je za stanovanje meni i mojoj obitelji, i to je samo jedan od razloga zašto smatram da je ovrha nad stanom nedopuštena - smatra nekadašnja slavna tenisačica Iva Majoli, koja se zbog niza pogrešnih poslovnih poteza našla na udaru tužbi i ovrha.

U konkretnom predmetu na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Iva Majoli tuži Hypo Alpe-Adria Bank iz Zagreba. Banka traži povrat novca u iznosu od 1,242.312 švicarskih franaka i 942 kune, sve uvećano za zatezne kamate.

Malo dijete

Pravni zasupnik poznate tenisačice u tužbi piše kako je na istom sudu pokrenut drugi ovršni postupak nad nekretninama u vlasništvu Tenis centra Iva Majoli, što je jedina poslovna aktivnost Ive Majoli. Ako bi se oba ovršna postupka provela odjednom, onemogućilo bi se i njezino poslovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, kao i potreba njezine obitelji, uključujući malo dijete.

Majoli je založila sporni stan u ožujku 2007. kao osiguranje kredita koje je dobila više puta u razdoblju od 2004. do siječnja 2007. Banka tvrdi da ima nepodmirena potraživanja s osnova ugovora o kreditu od 2006. u iznosu od 613.890 švicarskih franaka i s osnova ugovora o kreditu od travnja 2004. u iznosu od 628.421 CHF. No tenisačica to opovrgava.

Nepropisna kamata

Tvrdi da tražbina dospijeva u mjesečnim anuitetima, i to do 2032. pa joj nije jasno na koji je način banka u cijelosti obračunala predmetne tražbine kao dospjele budući da sporazum o osiguranju nije raskinut, a to je jedina okolnost uslijed koje bi se cijeli ostatak glavnice mogao obračunati.

- Rješenje o ovrsi izdano je protivno prisilnim propisima jer se ovršni postupak može pokrenuti samo u odnosu na neplaćene anuitete - ističe Iva Majoli u svojoj tužbi.

Zanimljiv dio tog dokumenta je i onaj koji se odnosi na valutu kredita.

- Ni sporazumom o osiguranju ni ugovorom o kreditu nije ugovoreno da je tražbina na bilo koji način određena u hrvatskim kunama, već isključivo u švicarskim francima i eurima.

Stoga ovrhovoditelj nije ovlašten zahtijevati zakonsku zateznu kamatu, već kamatu na oročenu deviznu štednju po viđenju. Banka stoga ne može od slučaja do slučaja, sukladno svojim potrebama, isti kredit tretirati kao kunski odnosno devizni, kaže se u tužbi.

Odvjetnik Ive Majoli dodaje da je ugovorom o kreditu od ožujka 2006. ugovoren devizni kredit u iznosu od 400.000 eura, a ugovorom o kreditu od travnja 2004. devizni kredit od 450.000 eura. Slijedom toga nije jasno kako banka obračunava potraživanje u švicarskim francima, što je nepovoljno za tužiteljicu i čime je oštećena za pola milijuna eura (uslijed rasta tečaja švicarskog franka).

Povoljniji tečaj

- Izričito je ugovoreno da će se obračun kredita vršiti u eurima ili švicarcima, ovisno o tome tečaj koje valute bude povoljniji za tužiteljicu. Ovakvim postupanjem banka postupa protivno dobrim poslovnim običajima i načelu savjesnosti i poštenja - kaže zastupnik Ive Majoli, zagrebački odvjetnik Boris Kelemen.