Stjepan Tomas nije često bio obaran u suparničkom kaznenom prostoru. U jednoj takvoj raritetnoj sekvenci na kišnom Maksimiru prije 23 godine, pred prilično sablaznim auditorijem (3569 gledatelja), bivši branič "vatrenih" sudjelovao je u komadiću povijesti. Naime, driblingom je prevario Almira Tolju, vratara Bosne i Hercegovine, koji ga je u naletu srušio na travnjak, što je bio evidentan materijal za kazneni udarac.
Iako tada nije provjeravao puls prije izvođenja, Davor Šuker ljevicom je hladnokrvno lansirao loptu prema paučini u gornjem desnom kutu i brojač pogodaka za reprezentaciju okrenuo do brojke 45.
Toga se dana - na prijateljskoj utakmici dva mjeseca uoči Mundijala u Japanu i Južnoj Koreji - zaustavila topnička kazaljka najboljeg strijelca u povijesti hrvatske nacionalne vrste, koji je nakon tog dvoboja odigrao još samo partiju protiv Meksika na svjetskoj smotri, što mu je bio 69. i ujedno završni nastup u kockastom dresu.
Šuker najbolji strijelac reprezentacije, Perišić i Kramarić blizu
Nakon što je Šukerov rekord ležerno živio gotovo četvrt stoljeća, hoće li se u idućim mjesecima naći u opasnosti? Dok se najbolji strijelac Svjetskog prvenstva 1998. zaustavio na njih 45, za vratom mu sve glasnije dišu nositelji srebra iz Rusije 2018. i bronce iz Katara 2022., koji se mic po mic približavaju vratima rekorda, a na njih će možda i pokucati. Ivan Perišić je trenutačno na 36, a Andrej Kramarić na 34 pogotka za reprezentaciju. Iako su još uvijek u osjetnom zaostatku za Šukerom, pred ofenzivcima Hoffenheima i PSV-a još je minimalno 13 utakmica u hrvatskom dresu.
Prva od njih na rasporedu je u petak kod Ovčjih Otoka, druga je u ponedjeljak protiv Crne Gore na Maksimiru, a zatim slijedi ciklus u listopadu (Češka u gostima, Gibraltar kod kuće) i studenome (Ovčji Otoci kod kuće, Crna Gora u gostima).
Prema Fifinu kalendaru, Dalićeva ekspedicija, kao i sve ostale reprezentacije, krajem ožujka i početkom lipnja trebala bi odigrati još dvije utakmice, vjerojatno s prijateljskim predznakom u slučaju prvog mjesta u kvalifikacijama, nakon čega bi, vjerujemo, uslijedile najmanje tri utakmice na Svjetskom prvenstvu preko bare, ali s obzirom na trijumfalne navike Vatrenih s posljednja dva Mundijala, vjerojatno i još koja partija više.
Tko je prvi napadač Vatrenih?
U prijevodu, Perišić i Kramarić - posluži li ih zdravlje - na jelovniku imaju prilično primamljive suparnike za glancanje golgeterske statistike i približavanje rekordu do kojega bi jedan od njih dvojice, u najružičastijem scenariju, mogao dogurati na Svjetskom prvenstvu iduće godine. U utakmici za medalju, po mogućnosti.
Omiško krilo će drugog dana veljače iduće godine proslaviti 37. rođendan, a topnik iz zagrebačke Šubićeve ulice puhat će u 35 svjećica na torti 19. lipnja, osam dana nakon početka nogometnog spektakla.
Zlatko Dalić ima prilično slatke napadačke brige uoči najnovijeg kvalifikacijskog ciklusa jer je Budimir na početku sezone najavio nastavak raspucane serije iz prošle kampanje, a Franjo Ivanović s dva je pogotka otvorio mandat u Benfici. Mario Pašalić u uvodna dva kola Serie A potpisao je pogodak i asistenciju, tri asistencije i gol s bijele točke isporučio je Lovro Majer, a Marco Pašalić u svojih šest američkih mjeseci zabio je 14 "komada" uz pet asistencija.
Dok su svi oni, uz Martina Baturinu i Tonija Fruka, podložni rotacijama ili ulascima s klupe, izvjesno je da su mjesta u udarnoj postavi rezervirana za Perišića i Kramarića.
Zorno su to ilustrirale i lipanjske bitke s Gibraltarom i Češkom. Perišić ih je okončao s ukupno dva pogotka i tri asistencije, a Kramarić s četiri pogotka i jednom asistencijom. Od 12 pogodaka "vatrenih" koliko su ih kombinirano isporučili u te dvije utakmice, ovaj je tandem imao svoje prste u njih čak devet, a ne deset, jer je Kramarić asistirao Perišiću za pogodak protiv Čeha.
Najbolji strijelci top reprezentacija
Tri boda su, naravno, neupitan imperativ uoči novih dvoboja, u kojemu će nogometaši nerijetko posegnuti za onom izlizanom - "najbitnija je ekipa" - ali vjerojatno daleko od toga da ovaj dvojac ne golica ideja o epitetu najboljeg strijelca u povijesti hrvatske nogometne reprezentacije.
Iako, ruku na srce, obojica su daleko od Šukerovih brojki i prosjeka jer je on u prosjeku zabijao 0,65 golova po utakmici, dok je Perišić do 36 golova stigao sa 144 nastupa (0,25 prosjek), a Kramarić je do 34 stigao sa 106 nastupa (0,32 prosjek).
Naše su nam brojke, doduše, zvučale mrvicu mršavo jer niti jedan hrvatski igrač u povijesti nije probio čarobnu granicu od 50 pogodaka, pa smo istražili situaciju na vječnim ljestvicama reprezentacija koje su osvajale svjetske titule, od kojih sve imaju barem jednog igrača s 50 ili više golova, izuzev Italije čiji je najbolji strijelac Luigi Riva s 35 "komada". Raspucane strijelce imali su (ili imaju): Brazil (Neymar 79, Pelé 77, Ronaldo 62, Romário 55), Francuska (Giroud 57, Henry 51, Mbappé 50), Argentina (Messi 112, Batistuta 55), Njemačka (Klose 71, G. Müller 68), Engleska (Kane 73, Rooney 53), Urugvaj (Suárez 69, Cavani 58) i Španjolska (Villa 59).
Hoće li se i hrvatski napadači u budućnosti vinuti u zrak i preskočiti letvicu s brojkom 50?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....