Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo bit će kraće i stresnije nego ikad, a Hrvatska u njih ulazi iz kategorije prvih nositelja i kao favorit. Koga god dobili u skupini, Vatreni će si dobrom ili lošom igrom sami krojiti sudbinu jer neće biti protivnika poput Francuske i Portugala, koje nikako ne uspijevaju pobijediti, te im nitko neće priznati alibije. Plasman na Svjetsko prvenstvo u Kataru nije samo želja, nego i obveza.

Međutim, bit će to po kalendaru i sustavu natjecanja najteži izlučni ciklus dosad viđen i bez obzira na poziciju “šefa skupine“ nije nam svejedno tko će biti suparnici. Sukobljavaju se dvije doktrine - pogled pragmatičara i kockara.

I lutrija i horor

Shema je dijelom revidirana. Europa ima 13 mjesta od 32 na najvećoj svjetskoj smotri. Skupine će se odigrati od ožujka do studenoga 2021. godine. Pet će ih imati pet sudionika, dakle, osam susreta za svakoga, a pet će grupa biti sa šest reprezentacija. U Katar idu samo prvoplasirani, a svih deset drugoplasiranih i dvije najbolje reprezentacije na ljestvici Lige nacija, koje se nisu našle među tih dvadeset, činit će novi model doigravanja.

Sve je spremno za ždrijeb u sjedištu FIFA-e

AFP

U njemu će biti dvanaest ekipa raspoređenih u tri skupine s četiri aktera. Neće se igrati kao dosad, kad su primjerice Vatreni za Rusiju imali dvoboj s Grčkom na dvije utakmice, nego će u baražu biti potrebno svladati dva rivala na jednu utakmicu i to nakon izvlačenja tko je domaćin. Točno kao u nedavnom play-offu za Euro. Tako će se popuniti preostala tri mjesta koja pripadaju Starom kontinentu. To je i lutrija i horor.

Hrvati su specijalisti za najteže iskušenja, ali apsolutni je prioritet izbjeći “hod kroz pakao“ i jasan je cilj da se Zlatko Dalić i njegovi dečki suvereno, elegantno i pobjednički, s prvog mjesta “na devama“ ušetaju u Dohu. Zbog toga pragmatičari i ziheraši neće dvojiti - što lošiji rivali, tim bolje. Ako je već vjerojatno da će iz druge kategorije biti netko potencijalno nezgodan, neka ostali budu čim slabiji, pa barem imamo izgledno doigravanje makar za prvo mjesto sve rješavali u dvije međusobne utakmice.

U konačnici, možda nećemo morati protiv ostalih izboriti baš stopostotan učinak jer ekipe iz B jakosne skupine većinom nisu takve da bi dobivale sve redom. Još da je taj iz drugog ranga netko poput Rumunjske, iz trećeg Finske, a četvrtog Luksemburga, lakše bi se disalo.

No, tko voli okus rizika, optimistično će kazati - definitivno je idealno da iz drugog razreda dobijemo najslabijeg suparnika, ali iz trećeg i četvrtog najsnažnije. Odličan su poučak kvalifikacijska skupina za Euro 2020, ali i grupe za neka ranija svjetska prvenstva. Izjednačena konkurencija u kojoj bismo imali tri rivala koji si međusobno otimaju bodove može pojednostaviti posao. Tako je Hrvatska u posljednjem izlučnom ciklusu za Euro u osam nastupa osim pet pobjeda imala jedan poraz i dva remija, a svejedno je osvojila prvo mjesto i ovisila sama o sebi. Zato što su si Wales, Slovačka i Mađarska “kopali oči” od početka do kraja. Toliko su bodova svi pogubili da naši kiksevi nisu bili skupi.

Nehuman program

Na sličan način domogli smo se, primjerice, drugog mjesta te doigravanja za dva zadnja SP-a - Brazil i Rusiju. Za Brazil s čak tri poraza i dva neodlučena ishoda, pritom je Belgija bila glavni nositelj, a za Rusiju s dvije izgubljene utakmice i dva remija.

Kvalitetna skupina, s nekoliko ambicioznih sudionika, a opet ne pretjerano moćnih jer takvih za Hrvatsku nema ispod prve kategorije, omogućava Vatrenima i da dokažu kako su najbolji, ali i da poneki za nas karakterističan kiks ne bude nužno koban u borbi za izravan plasman na SP.

Ponovilo se i 2022.: Hrvatska nakon finala u Rusiji...

Anadolu Agency via AFP

Tri utakmice u tjedan dana nehuman je program na koji su u Ligi nacija mnogi izbornici odgovorili pojačanim rotacijama ekipe i šarenim postavama u prijateljskim ogledima, ali tri kvalifikacijska nastupa u sedam dana - to je “križni put“ kakav će sad proći prvi put u Europi. U ožujku i rujnu predviđena su po tri termina, a u listopadu i studenome po dva. Ekipe koje će biti u skupini sa šest aktera morat će igrati sve. U grupama s pet ne, jer kako ih je neparan broj, netko će uvijek biti slobodan. Zna se da će nositelji u tim skupinama biti Italija, Španjolska, Belgija i Francuska, sudionici završnice Lige nacija u listopadu, pa je otvoreno pitanje samo još jednog nositelja u skupini s pet.

Gotovo nevjerojatno zvuči da Hrvatska još od ožujka 2013. kad je svladala Srbiju u Zagrebu, pa Wales u Swanseaju, nije dobila dvije vezane izlučne utakmice. Kako bi bilo s tri? To je opasna zamka. Izvrsno bi bilo da “upadnemo” tamo gdje je pet momčadi. Za to je šansa 16,66 posto.

Situacija s Modrićem

Zlatko Dalić zavrtio je proteklih mjeseci veći broj igrača i to bi mu moglo biti korisno. Iako će svatko načelno reći kako želimo vidjeti standardiziranu momčad, već od 24. do 31. ožujka kad bi mogao imati tri kvalifikacijska dvoboja neće mu biti dovoljno 12-13 imena, trebat će ih više. I to s nevjerojatnim pritiskom jer svaka će utakmica dobiti tretman finala i imperativ pobjede, budući da je prvo mjesto jedino dovoljno dobro.

Premda na kraju neće biti nužan baš maksimalan učinak, pristup će morati biti takav. Hrvatska je dvaput osvajala čelo tablice u ciklusima za SP. Prvo za 2002. s pet pobjeda i tri neodlučena rezultata u osam utakmica, potom za 2006. sa sedam pobjeda i tri remija u deset susreta.

Specifičnost nije samo što će kvalifikacije biti u jednoj godini, osim doigravanja, nego i Euro u lipnju, koje ih sječe. Tako danas ne znamo hoće li Luka Modrić igrati do kraja ili će se oprostiti nakon Eura. Zlatko Dalić ima ugovor do Svjetskog prvenstva u Kataru. I za njega, i za hrvatsku reprezentaciju, 2021. bit će najzahtjevnija godina u povijesti. Najteže kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo svih vremena zbog tempa odigravanja kakav nikad nije bio i zbog složenosti play-offa za one koji budu drugi, a ujedno se igra i Euro na kojeg Vatreni idu s ozbiljnim aspiracijama.

Zato nas jako zanima ovaj ždrijeb u Zürichu od 18 sati. I imena protivnika, i njihov broj, i raspored. Hoće li Hrvatska i nakon 2021. ostati velika reprezentacija?