HOĆE LI MAMIĆ SADA BITI IZRUČEN HRVATSKOJ? Kad bi se gledalo ono što piše na papiru, ne postoji baš nikakva prepreka, ali u praksi...

Županijski sud u Osijeku potvrdio je optužnicu bivšem čelniku Dinama Zdravku Mamiću i još šestorici okrivljenika kojom ih tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, ovaj klub oštetili za oko 200 milijuna kuna.

Potvrda optužnice odmah je postavila pitanje hoće li BiH, u koju je Mamić pobjegao u lipnju prošle godine, izručiti bivšeg čelnika Dinama koji ima i državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Postupak izručenja vlastitih državljana Hrvatska i BiH regulirale su bilateralnim sporazumom o izručenju vlastitih državljana koji su dvije zemlje potpisale 2012. godine. Sporazum je na snagu stupio 6. ožujka 2014. a dopušta izručenja vlastitih državljana između RH i BiH u posebno taksativno navedenim slučajevima. Jedan su djela iz sfere organiziranoga kriminala i korupcije, dok su drugi djela za koja se može izreći kazna od 10 ili više godina zatvora.

Taj sporazum otvara mogućnost traženja izručenja Mamića i za postupak u kojem je upravo potvrđena optužnica. Naime, nije nužno da se izručenje traži za slučaj u kojemu je donesena presuda, već je isključivo potrebno da je pokrenut progon, i da je određen istražni zatvor.

Nadalje, sporazum dvije države odnosi samo na kaznena djela koja su počinjena nakon potpisivanja sporazuma 28. studenoga 2012., a kako se u ovoj optužnici protiv Mamića radi o djelima koja sežu u 2015. godinu, i taj je uvjet zadovoljen.

Županijski sud u Osijeku u utorak je Mamiću odredio istražni zatvor na koji njegova obrana ima pravo žalbe u roku tri dana, ali ta žalba ne odgađa izvršenje odluke suda. To znači da se sada može raspisati i tjeralica za Mamićem te je Hrvatskoj otvoren put za traženje izručenja.

Da se ne bi radilo o pukom slovu na papiru, potrebno je napomenuti da su hrvatski sudovi, uključujući i Vrhovni sud, već donijeli odluke o izručenju hrvatskih državljana BiH na temelju ovoga sporazuma, međutim, zasad nije poznato je li do nekoga izručenja došlo.

Najpoznatiji takav slučaj je slučaj BiH sutkinje Lejle Fazlagić koja je krajem 2016. iz BiH došla u Hrvatsku neposredno prije nego je protiv nje pokrenuta istraga za korupciju. Fazlagić je, međutim, usprkos činjenici da ima hrvatsko državljanstvo, privedena te je protiv nje pokrenut ekstradicijski postupak, a ona se protivi izručenju.

Međutim, i Županijski sud u Rijeci, a zatim i Vrhovni sud, donijeli su odluku kako ne postoje zapreke za njezino izručenje BiH, pritom citirajući upravo odredbe sporazuma. “Nije u pravu izručenica kada ističe da je prvostupanjski sud trebao odbiti njezino izručenje jer se radi o hrvatskoj državljanki. Naime, odredbom čl. 7. st. 1. Ugovora o izručenju propisano je da će se izručenje vlastitih državljana u svrhu kaznenog progona dopustiti ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Ugovorom.

Izručenica Lejla Fazlagić dvojna je državljanka, odnosno državljanka Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što znači da je u konkretnom slučaju omogućeno izručenje hrvatskog državljanina drugoj državi, ako je s drugom sklopljen međunarodni sporazum o izručenju ili ako je izručenje u skladu s pravnom stečevinom Europske unije”, navedeno je u pravomoćnoj odluci Vrhovnoga suda u slučaju Fazlagić donesenoj još u lipnju prošle godine.

Štoviše, Fazlagić je protiv ove odluke Vrhovnoga suda podnijela i ustavnu tužbu, no u prosincu 2017. i Ustavni sud ju je odbio. Međutim, konkretnu odluku o izručenju ministar pravosuđa još nije donio, a za što ne postoje zakonski rokovi.