Bez eksperimentiranja u Glasgowu: Igor Štimac protiv Škotske Bilićevom taktikom!

Nakon opcije sa 3 braniča protiv Belgije, izbornik Štimac se odlučio (ako ne bude promjena neposredno uči meča u Glasgowu) za povratak na uobičajeni raspored ove reprezentacije, tj. 4-4-2.

Štimac je, osluškujući i stav igrača, očito prelomio da je sustav sa 3 braniča neuigran, rizičan za teško breme doigravanja, a sigurno je da kapetan Srna u njemu ne bi mogao funkcionirati kao desni bočni vezni. Dijelom je valjda i zato Vrsaljko, nakon solidnog nastupa, pomalo čudno (kao i Kovačić) prepušten U-21 reprezentaciji. No, dobro...

U Glasgowu nas očekuje domaćin koji je “napaljen” za prvu pobjedu nakon dvije godine na domaćem travnjaku. Posljednju u ovoj godini ostvarili su u Zagrebu u lipnju. Učinili su to uz obilnu pomoć naših igrača, najmanje ikakvim taktičkim i inim vještinama, s obzirom na podređenost. Škoti su po tom pitanju vrlo konzervativni, glavna im je taktika iznimna borbenost, visoki stupanj agresivnosti te najjače im oružje, prekid igre i skok odnosno odbijene lopte. Tako su postigli 5 od 7 golova u 2013. godini. Do dolaska Gordona Strachana (siječanj), igralo se 4-2-3-1, 4-1-4-1 i čak 4-4-2, no te brojke njima malo znače upravo zato jer su trkački i borbenošću maksimalni pa djeluju kompaktno.

Dakako da Škoti tako nadoknađuju očiti manjak kvalitete, pa ako se protivnik, kao što je to Hrvatska učinila u lipnju, na trenutak opusti i podcijeni ih, može ući u ozbiljne probleme.

Povratak u 4-4-2 Štimčevoj će momčadi biti povratak na staro, gotovo bismo rekli, na bolje, budu li igrači disciplinirani kao u nekim prethodnim izdanjima tog rasporeda.

Sukladno činjenici da Hrvatska nema brzance, a u obrani je na visoke lopte i prekide “tanka”, logično bi bilo da naši igraju s visokom obranom i presingom. Uvježbani sastav, s Mandžukićem i Olićem, kao i sa Srnom i Kranjčarom na boku sredine, a s Modrićem i Vukojevićem u centrali, sugerira baš takav gard.

Bude li Kranjčar doista startao, njegov doprinos u ofenzivi bit će jači ubacivanjem u sredinu za razigravanje i šut, dok je Srnin pretežito (barem je nekad bio) da probije bok i centrira. U obrani Strinić lijevo brži je od Vide desno i vjerojatno će se više ubacivati iz drugog plana, pogotovo zbog Kranjčarove navike da ide prema sredini. Modrić bi, uz Vukojevića koji bi ostajao kao osigurač ispred dva stopera, vjerojatno tako mogao više u napadačke izlete. Može li scenarij viđen u Istanbulu 2011. biti strategija za novo doigravanje, vidjet ćemo upravo u Hampden Parku.