Barcin trojac, Messi, Iniesta i Xavi kandidati za Zlatnu loptu, Sneijder i Ronaldo niti među tri

France Football objavio je imena trojice kandidata koji će konkurirati za ovogodišnju Zlatnu loptu, nagradu koju od ove godine po prvi puta zajednički dodijeljuju Svjetska nogometna federacija ( FIFA) i francuski nogometni magazin.

U igri za Zlatnu loptu ostala su samo trojica Barceloninih nogometaša, prošlogodišnji laureat, Argentinac Lionel Messi, te španjolski reprezentativci Xavier Hernandez i Andres Iniesta.

Ova vijest je zacijelo jako rastužila nizozemskog reprezentativca Wesleyja Sneijdera, koji je ranije u ponedjeljak obznanio da očekuje svoju nominaciju među trojicom kandidata za Zlatnu loptu. Sneijder je prošle sezone s talijanskim Interom osvojio trostruku krunu, Ligu prvaka, prvenstvo i Kup Italije, a s Nizozemskom je dogurao do finala Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi.

Nizozemska je u tom finalu izgubila od Španjolske 1-0, a pogodak je postigao Iniesta, jedan od trojice kandidata. Xavi je, pak, bio ključni igrač ''furije'' na putu do naslova prvaka svijeta.

Obojica su, dakako, bili i jako važne ili ključne figure u Barceloninoj obrani naslova nacionalnog prvaka, a još više Lionel Messi, koji ipak s Argentinom nije uspio otići dalje od četvrtfinala na Mundijalu, na kojem usto nije zabio niti jedan gol.

Prošle sezone je Messi trijumfirao ispred Cristiana Ronalda i Xavija.

Osvajač Zlatne lopte za 2010. godine bit će proglašen na ceremoniji u Zürichu 10. siječnja iduće godine.

Zlatna lopta se dodjeljuje od 1956. godine, ali sve do 1995. godine su konkurirali samo europski nogometaši, što znači da nogometaši poput Maradone ili Pelea nisu bili u konkurenciji. Pravilo se tada promijenilo i omogućilo da nagradu osvoje svi nogometaši iz europskih klubova, pa makar i ne bili Europljani. Nova promjena pravila uslijedila je 2007. godine, te je omogu

Dosad su trojica nogometaša osvajali Zlatnu loptu po tri puta. U pitanju su dvojica Nizozemaca, Johan Cruyff (1971., 1973., 1974.) i Marco van Basten ( 1988., 1989., 1992.) i jedan Francuz, današnji predsjednik UEFA-e Michael Platini (1983., 1984., 1985.).