Tomislav Svetina jučer je po prvi put ušao u Hrvatski nogometni savez s pozicije direktora. Naslijedio je kancelariju u kojoj je prethodne tri i pol godine sjedio Marijan Kustić. Svetina i Kustić godinama su prijatelji, često sličnih pogleda na nogomet. Stoga je možda logično pretpostaviti da će Svetina na neki način nastaviti Kustićevim tragom, a ne donijeti korjenite promjene u HNS.
- Došao sam prije svega unaprijediti rad Saveza, jer uvijek ima prostora za bolje. Kad pričamo o promjenama, logično se nameće pitanje zašto uopće mijenjati nešto što je jako dobro? Imamo čudesne rezultate većine selekcija, drugi smo na svijetu, bili smo na Euru, mladi su bili u četvrtfinalu Eura, futsal reprezentacija dobro gura...
Racionalizacija troškova
O kakvom unapređenju onda pričate? Možda smanjiti troškove Saveza, jer proteklih su godina bitno porasli?
- Nije to moj zadatak, to je zadatak svih nas, jer želimo ići u racionalizaciju određenih troškova. Ne štednju, nego racionalizaciju. Međutim, postoje neke strateške stvari u kojima moramo biti značajno aktivniji. Kao prioritet bih istaknuo aktivnije sudjelovati u kreiranju zakonskih regulativa koje bi unaprijedile sustav financiranja klubova. Tu ne mislim samo na nogomet, ali sada nastupam s pozicije direktora HNS-a. Dakle, klubovi su inkubator svega u nogometu. Svi naši reprezentativci stasali su u klubovima, bez klubova ne bi bilo ni igrača. Ako ti klubovi budu patili, ako nemaju financijsku stabilnost u normalnim zakonskim okvirima - vani postoje sjajno razrađeni modeli koje u konačnici možemo i kopirati - onda će patiti još više. Stoga mi kao HNS moramo dati inpute, ideje, maksimalno sudjelovati u pronalaženju modela financiranja u kojem će klubovi imati prosperitet.
Raditi na strategiji razvoja hrvatskog nogometa. Dosegli smo rezultatsku točku koju je teško nadmašiti, jer smo drugi na svijetu. Međutim, ako pričamo o kontinuitetu rezultata onda moramo stvoriti preduvjete za kontinuitet. To bez dobrog sustava financiranja klubova, kao i kvalitetne infrastrukture neće biti moguće. To je naš primarni zadatak u sljedeće četiri ili pet godina.
A što ćemo s infrastrukturom?
- To je prije svega pitanje lokalnih zajednica, a naravno da država nekim svojim pravnim aktima treba pronaći model koji će lokalne zajednice i eventualne investitore motivirati da ulažu u sport, u nogomet. Dakle, mi smo ti koji trebamo podržavati i osmišljavati projekte s kojima ćemo ići u lokalne zajednice. Je li to izgradnja terena s umjetnom travom, izgradnja stadiona ili svlačionica, to će ovisiti o potrebama određene lokalne zajednice. Mi trebamo osmisliti i dobru logističku kampanju koja će pomoći tome da napravimo iskorak po pitanju ovoga o čemu pričamo. K tome, HNS je već investirao goleme novce u hibridne travnjake naših prvoligaša, kao i u brojne trenere klubova iz nižih liga. Malo koji savez u svijetu radi takvo što, da ulaže u “tuđu” imovinu. No, naš je prioritet imati što je moguće bolje klubove i bolju ligu, jer to nam donosi i bolje igrače za reprezentaciju.
Maksimir prioritet
Davor Šuker je kao dosadašnji predsjednik bio jako zagovarao izgradnju nacionalnog stadiona?
- Izgradnja takvog stadiona nije moja opcija, a mislim da nije niti predsjednika Kustića. Nikad nisam bio pristalica izgradnje nacionalnog stadiona. Nacionalni stadion je tamo gdje igra Hrvatska. Na Poljudu, u Osijeku, na Rujevici ili gdje već... Što se tiče maksimirskog stadiona, čija je izgradnja realno prioritet, tu je najveća odgovornost Grada Zagreba. Zagreb je srce Hrvatske, političko, administrativno, kulturno, pa i sportsko središte Hrvatske, te mu treba biti u interesu izgradnja stadiona u Maksimiru. S druge strane, i Dinamo to kao klub, po svemu što postiže, te po tradiciji koju ima, apsolutno zaslužuje. Grad i Dinamo su ključni čimbenici izgradnje tog stadiona. HNS, pak, s nekim manjim gradovima treba razgovarati o projektima koji nisu tako veliki, a koji će biti jako važni u nogometnom smislu za tu sredinu.
Kako gledate na ideju povratka Udruge prvoligaša? O njoj se dugo priča, bilo je i nekih pokušaja da se osnuje, ali sve je nekako stalo?
- Klubovi su ti koji se jasno i glasno moraju izjasniti što žele, a HNS će apsolutno stati iza svake njihove odluke. Postoje sjajni modeli Udruga u inozemstvu, sigurno se neki mogu dobrim dijelom preslikati i u HNL-u. No, to je isključivo stvar klubova.
Ostajete na čelu ZNS-a?
- Ostajem, to je funkcija koja se po ničemu ne kosi s ovom koju obnašam u HNS-u.
U Zagrebu se dogodila promjena vlasti, jeste li upoznali nove ljude koji će biti zaduženi za zagrebački sport?
- Imali smo jedan sastanak s njima i bio sam jako zadovoljan s onim što smo čuli. Postoji puno stvari u kojima se stavovi nas iz ZNS-a, te ljudi iz Gradu preklapaju. Imamo, rekao bih, dosta slične poglede na nogomet, na infrastrukturu, na financiranje, natjecanja... Optimističan sam po tom pitanju apsolutno. Recimo, imamo sličan pogled na problem stadiona u Maksimiru, ali i stadiona u Kranjčevićevoj. Slažemo se da bi izgradnji velikog stadiona u Maksimiru trebala prethoditi izgradnja manjeg u Kranjčevićevoj, koji bi bio daleko jeftiniji.
Bez problema s Dinamom
Kakvi su danas odnosi s Dinamom. Znamo da je Dinamo bio kontra vaše kandidature za predsjednika ZNS-a, kao i da niste u dobrim privatnim odnosima sa Zdravkom Mamićem?
- Nema tu nikakvih problema. Dinamo od ZNS-a dobiva sve što mu po pravilniku pripada, te su odnosi po tom pitanju korektni. Što se HNS-a tiče, Dinamo ima isti status kao i svi ostali klubovi. Tu nema podjela, ni privilegija. Osobne odnose s nekim nemam potrebe komentirati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....