DAJANA ŠOŠIĆ

ISPOVIJEST NOVINARKE I UREDNICE HTV-a, PRVE DOKTORICE ZNANOSTI MEĐU VODITELJIMA DNEVNIKA 'Trebalo je mnogo discipline, ali na kraju se sve isplatilo'

35-godišnjakinja iz Brela, iza koje je 12 godina provedenih na HRT-u i aktualni Dnevnik u podne, prošli je tjedan doktorirala komunikacijske znanosti na interdisciplinarnom studiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
 Bruno Konjević / CROPIX

Dajana Šošić postala je prva doktorica znanosti među voditeljima Dnevnika. Nakon tri godine, 35-godišnjakinja uz Brela iza koje je 12 godina provedenih na HRT-u, od čega deset u Informativnom programu, prošli je tjedan doktorirala komunikacijske znanosti na interdisciplinarnom studiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, kod prof. dr. sc. Pere Maldinija. Za svoj doktorat Šošić je odabrala i više nego aktualnu temu (ipak je “informativac”) - “Utjecaj društvenih mreža na informativne programe javne i komercijalne televizije”.

- Taj utjecaj iz televizijske prakse izuzetno mi je zanimljiva tema s obzirom na to da je riječ o globalnom fenomenu koji je zahvatio i ljudske odnose i poslovne kontakte, a, naravno, i same medije. Iz svakodnevnog novinarskog rada, u kojem su društvene mreže postale neizostavni alat, činilo mi se zanimljivo ispitati kako utječu na televiziju i samo novinarstvo i u kojem smjeru ide taj utjecaj s obzirom na to da je kod nas ta tema sa znanstvenog stajališta tek u začecima - objašnjava Šošić i dodaje da su rezultati istraživanja, očekivano, pokazali da su društvene mreže, prije svega Facebook, postale standardni alat u novinarskom radu te da se upravo putem njih sve više plasiraju političke poruke koje se prenose u središnjim informativnim emisijama.

Novinarski put

- Tema je aktualna i zanimljiva i u kontekstu aktualne predsjedničke kampanje i politike općenito. Vidimo da kandidati učestalo koriste društvene mreže ne samo za privlačenje birača nego i za političke poruke svojim protukandidatima. U istraživanju koje sam provela, kao jedan od glavnih razloga korištenja društvenih mreža kod političara pokazalo se izbjegavanje novinara, odnosno za njih nerijetko neugodnih novinarskih pitanja. Iz toga proizlazi da se mijenja uloga novinara kao onih koji postavljaju pitanja jer su oni često u svojem radu prisiljeni preuzimati samo ono što političari plasiraju putem društvenih mreža, čime se zaobilazi njihova prava uloga - ističe Šošić.

Sljedeće, kaže, što bi joj kao istraživanje bilo zanimljivo je ispitati i drugu stranu, odnosno političare, te vidjeti koji su njihovi motivi za sve češće objave na društvenim mrežama. Uglavnom zahvaljujući tom svom radu, Šošić je postala jedina voditeljica i urednica Dnevnika koja je ujedno i doktorica, i to ne samo kada je u pitanju HTV nego i njihova konkurencija RTL i Nova TV. Prije toga novinarstvo je diplomirala na Hrvatskim studijima, a onda je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na temu iz područja marketinške komunikacije. I sve to uz posao koji nije ni najmanje predvidljiv, niti je uz njega lako organizirati preostalo vrijeme.

Počela je raditi još kao studentica jer je na četvrtoj godini studija stigla na praksu na HTV i ostala. Prvo je to bilo u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”, a potom je prešla u redakciju unutarnje politike, gdje je pratila i rad Sabora, kao i zagrebačku Gradsku skupštinu. Sada već skoro dvije godine vodi i uređuje Podnevni Dnevnik, Vijesti u 17 na Prvom programu, no i dalje je na terenu i bavi se radom Vlade i aktualnim političkim zbivanjima.

Bruno Konjević / CROPIX

Tempo na televiziji

Obitelj joj je, kaže, oduvijek bila iznimna potpora u svemu i očekivano ih je razveselila vijest da je doktorirala.

- S druge pak strane, vesele se i što ću sada imati više vremena za njih - uz smijeh uzvraća Šošić. No, da joj je taj životni period bio zahtjevan, ne treba niti napominjati.

- S obzirom na tempo rada u Informativnom programu, nikada ne znaš u kojem će smjeru otići dan i gdje ćeš završiti. Trebalo je mnogo discipline i organizacije, pomoći prijatelja i kolega, ali na kraju se sve isplatilo - uzvraća.

Njezin klasičan radni dan u smjeni za Podnevni Dnevnik podrazumijeva da je na poslu već oko osam ujutro. S “back” urednicom prije jutarnjeg kolegija dogovara sadržaj i teme. Nakon toga mora na šminku i frizuru. Posebno napeto postaje, pojašnjava, nakon 11 sati jer tada pristiže najviše događaja, kao i izjava, pa nastane stiska s vremenom. Sve to treba posložiti, preslušati i u 12.00 biti potpuno spreman jer Dnevnik počinje... Nerijetko se događa da neka važna informacija ili vijest stigne dok emisija traje.

- Svaki put kada se dogodi nešto nepredviđeno, to zna biti prilično stresno, pa se takva izdanja Dnevnika ili Vijesti posebno urežu u sjećanje. Uz burna događanja na političkoj sceni, posebno zahtjevne su situacije požara ili poplava, kada se stanje mijenja iz trenutka u trenutak, pa je potrebna brza reakcija. Tu uvelike pomažu iskustvo s terena i kolege urednici i novinari s kojima surađujete i koji su uvijek od velike pomoći. Posebno pamtim i doček naše srebrne nogometne reprezentacije prošle godine, kada sam vodila Podnevni Dnevnik.

Atmosfera je zaista bila posebna. I teren je i dalje velik izazov. Zanima me posebno politička situacija u zemlji, a obzirom na turbulentna politička događanja u posljednje vrijeme, nikad nije dosadno. No, ponekad, naravno, rad na terenu znači stajanje satima ljeti na vrućini ili zimi na hladnoći radi jedne izjave, montiranje priloga u zadnji trenutak, tako da mislim da novinarstvo stvarno moraš voljeti da bi ga radio - zaključuje.

Na Islandu

Uz posao na HTV-u, asistentica je i na Hrvatskim studijima.

- Rad sa studentima je zanimljiv. Uz to objavljujem znanstvene članke i sudjelujem na konferencijama, što su, uostalom, i bili neki od preduvjeta za doktorat. Što se tiče isključivo znanstvene karijere, za sada ne razmišljam o tome. Možda jednog dana. Mislim da bi mi brzina i dinamičnost ovog posla previše nedostajali, barem za sada - odgovara Šošić. Zvuči gotovo nevjerojatno s obzirom na njezin životni tempo, ali voditeljica ima vremena i za opuštajuće stvari poput putovanja. Nismo je, doduše, pitali koliko u prosjeku spava...

- Uvijek nađem vremena za stvari i ljude koji me vesele. Volim filmove i knjige, to je ono što me baš veseli i opušta, a redovito nađem vremena i za sport, tenis, plivanje… Odem na put kad uhvatim slobodnog vremena, bila sam ove godine s društvom na Islandu i to je baš bio provod za pamćenje - govori.

Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. rujan 2024 09:26