Povodom Međunarodnog dana žena, HDS ZAMP je prebrojao autorice glazbe koje su nositeljice autorskog prava. Od ukupno 11.865 autora za koje HDS ZAMP ostvaruje autorska prava, njih 2406 su autorice, što čini 20 posto, a što je porast od 2 posto u odnosu na podatke iz 2019. godine. Među redovnim članovima HDS-a, taj je postotak nešto niži - od 334 redovna člana, njih 47 su žene, odnosno 14 posto. Najviše ih dolazi iz sekcije ozbiljne glazbe (dvadeset članica), zatim iz sekcije popularne glazbe (devetnaest), dok osam članica pripada sekciji tekstopisaca.
Pozitivna vijest dolazi iz 2024. godine. Od 540 novih članica i članova, 133 su žene, što predstavlja ukupno 25 posto novoupisanih autorica i autora. Kad gledamo unazad tri godine, od 2022. do 2024. prijavljeno je 309 autorica, što čini 24 posto ukupnog broja prijavljenih autora u tom razdoblju. Među novim generacijama očit je trend porasta. Sve veći broj žena odlučuje se na autorsko stvaranje i prijavu svojih djela. Usporedba s prethodnim godinama pokazuje da se udio autorica u ukupnom broju novih prijavljenih autora u HDS-u postupno povećava, što ukazuje na snažniju prisutnost i vidljivost žena u glazbenom stvaralaštvu.
- Posljednje ovakvo istraživanje napravili smo 2019. godine. Aktualne brojke pokazuju trend rasta postotka žena koje odlučuju skladati, aranžirati, producirati glazbu ili pisati tekstove pjesama. Tada je među članovima bilo oko 18 posto autorica, a evo, šest godina kasnije taj je postotak narastao na 20 posto. Postotak autorica je još i veći kad se uzmu u obzir samo posljednje tri godine: u njima je među novim članstvom bilo 24 posto žena, dakle gotovo četvrtinu novih članova čine žene. Nove generacije autor(ic)a očito popravljaju prosjek prošlim vremenima kad su žene bile iznimke - kaže Milan Majerović Stilinović iz HDS ZAMP-a, kojeg pitamo kako to objašnjava.
- Možda je razlog tomu što je stvaranje glazbe postalo jednostavnije. Mladi ljudi danas glazbu stvaraju na laptopima u svojim sobama i nisu im nužno potrebni studio ili izdavanje albuma da bi s njom izišli u javnost. Važno je da imaju i želju za uključivanjem u poslovni dio bavljenja glazbom. To znači prijavljivanje pjesama u hrvatsku i svjetsku bazu skladbi, ali i praćenje honorara od autorskih prava koji potom počinju stizati. Primjetno je da i djevojke i dečki imaju sve više interesa za to, to znači da imaju i više informacija i ambicija, što gura stvari naprijed, a scenu čini dinamičnijom i zanimljivijom. Pojava uspješnih mladih glazbenica, posebno kantautorica, ohrabruje druge mlade djevojke da se upuste u glazbene vode. Vidimo ih da osvajaju nagrade poput Cesarice, Rock&Offa, Porina ili Zlatnog Studija i pune dvorane, što još samo prije desetak godina nije bio slučaj - kaže Milan Majerović Stilinović.
No hoće li se postoci muških i ženskih autora ikad izjednačiti?
- Teško je to reći, činjenica je da ženama neki dijelovi glazbeničke profesije (duga i česta putovanja, mijenjanje smještaja koji je često skroman...) s godinama manje odgovaraju nego muškarcima. Ali one koje ostanu u glazbi zato se možda ističu više od muškaraca. Važno je pri tome ne zaboraviti ni glazbenice koje su svojim talentom i radom probijale put drugima, poput Meri Cetinić, ovogodišnje dobitnice Porina za životno djelo, ili Dunje Knebl, dobitnice nagrade Rock&Off za životno djelo. Da se ne vraćamo na skladateljice iz 19. ili s početka 20. stoljeća poput Dore Pejačević ili Ivane Lang. One su bile rijetke i egzotične biljke u dominantno muškom svijetu. Da su tad postojale ovakve liste, vjerojatno bi se postotak žena na njima čak i do kraja 20. stoljeća mjerio na prste jedne ruke. Zato je lijepo vidjeti kako ovi postoci iz godine u godinu rastu, i da su na top-ljestvicama Mia Dimšić, Miach ili Nika Turković jednako zastupljene kao njihovi vršnjaci. I da ne ostanemo samo u pop svijetu: sjajno je i važno, iako u Hrvatskoj možda ne toliko prepoznato, što svestrane mlade skladateljice suvremene glazbe poput Sare Glojnarić i Mirele Ivičević dobivaju nagrade i ostvaruju velike uspjehe u inozemstvu. No žene su i inače strpljivije od muškaraca, u patrijarhalnom društvu poput našega navikle su se na to, ali dobro je vidjeti da ih sve više razbija kalup - govori Milan Majerović Stilinović.
Prema podacima HDS ZAMP-a, njihove članice dolaze iz svih generacija: najstarija autorica ima 97 godina i prijavljena tri djela, dok najmlađa ima samo deset godina i za sada jedno glazbeno djelo. Zanimljivo je da se među autoricama najčešće pojavljuje ime Ana, a većina ih je rođena u svibnju. Statistika također otkriva da svaka autorica u prosjeku ima prijavljenih deset djela.
- Podrška autoricama nije samo statistika, to je naša odgovornost. Kao služba koja štiti i promiče autorska prava, želimo potaknuti još veće uključivanje žena u stvaranje glazbe, bilo kroz skladanje, pisanje tekstova ili produkciju. Njihov glas, talent i umjetnički doprinos zaslužuju jednaku vidljivost i priznanje - poručuju iz HDS ZAMP-a koji je povodom Dana žena objavio i top-ljestvicu autorica po zaradi u 2024. godini. To su abecednim redom Alka Vuica, Antonija Šola, Arjana Kunštek, Ines Prajo, Ivana Vrdoljak Vanna, Mia Dimšić, Milana Vlaović Kovaček, Nina Badrić, Severina Vučković i Vjekoslava Huljić - kažu HDS ZAMP-u, i dodaju:
- Jasno je da za kvalitetu skladbe nije presudan spol pjesme, ali čini se da je prostor za zanimljive nove izričaje djevojkama zapravo puno veći, upravo zato što su se do sad manje čule, i one i "njihove" teme. Ženski su glasovi, stavovi i energija dobrodošli svakoj glazbenoj sceni, a čini se da će ih na našoj biti sve više. Cure, žene, majke, kraljice, sretan vam vaš dan i slobodno uzmite pod svoje još dana u godini!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....