Voda – esencijalna za postojanje našeg planeta, ali i nas samih. Svima je poznato kako upravo voda pokriva više od 70 % površine Zemlje te kako je nezamjenjiva njezina potreba za preživljavanjem svih živih bića. Kao stanište milijuna organizama, u oceanima se i dalje otkrivaju nove vrste života, a ti isti oceani najveći su spremnik ugljika i skupljaju ugljični dioksid iz atmosfere te su najvažniji regulator klime. Osim toga, voda je lokalni i globalni resurs te prometni koridor koji povezuje svijet, a što nam je detaljno pojasnio i vodeći stručnjak na ovom području, dr. sc. Željko Dadić. S obzirom na to da je svoj profesionalni život posvetio upravo očuvanju i ispravnosti voda u Hrvatskoj, upitali smo ga koliko smo svjesni važnosti očuvanja biološke raznolikosti?
„Čovjek je samo jedna od karika neprekinutog lanca okoliša. Taj okoliš u svojoj biološkoj raznolikosti uči nas da smo bespogovorno ovisni o izvorima pitke vode, plodnom tlu, zdravoj hrani, čistom zraku, živom i neživom svijetu, bez obzira na sva tehnološka dostignuća. Zbog toga je vrlo važno držati se uzrečice „Ono što si naslijedio od svog djeda, ostavi nepromijenjeno svojim unucima“. Prirodne izvore i za buduće generacije možemo sačuvati ako s njima postupamo u skladu s načelima održivog razvoja“, pojašnjava dr. sc. Željko Dadić.
Nastavlja kako se u upravljanju vodama mora prihvatiti potreba zaštite cjelovitosti vodnih ekosustava, te sprječavati njihovo degradiranje na razini slivnog područja. Zaštita vode trebala bi uključivati i preventivni pristup s ciljem sprječavanja i smanjivanja onečišćenja. Države moraju utvrditi i zaštititi vodna bogatstva i osigurati korištenje vode na održiv način. Potrebni su učinkoviti programi sprječavanja i nadziranja onečišćenja.
Na našu globalnu žalost, prekomjerno iskorištavanje voda, klimatske promjene i veliko onečišćenje posljednjih desetljeća doveli su do utjecaja na dostupnost i samu kvalitetu voda. Osvještavanje ovog problema sve je veće, a kako bi se utjecalo na sprečavanje smanjenja biološke raznolikosti i količine pitke vode na planetu zbog zagađenja, u akciju su krenule i najveće svjetske tvornice.
Tako je, primjerice, Nestlé uključio najbolje inovacije kako bi se uštedjeli prirodni resursi te je u svojim tvornicama, pa tako i onoj u Surčinu, počeo primjenjivati zero waste to landfill, odnosno „nula odlaganja otpada na deponije“. Što to znači u praksi, pojasnila nam je Ivanka Stojnić, menadžerica za sigurnost, zdravlje i okoliš Nestlé jugoistočna Europa. Naime, to znači da su svi procesi u proizvodnji i odvajanju otpada prilagođeni na način da više nema komunalnog otpada koji, kao što znamo, završava na odlagalištima. Sav otpad se odvaja, pronalazi drugi život u nekom novom proizvodu ili se reciklira. Na primjer, papir i plastika se relativno jednostavno recikliraju, dok se od biootpada proizvodi biogorivo. Tako je svaki otpad našao svoju primjenu. Pažljivo se postupa i s vodom - u tvornici u Surčinu slavine s vodom podešene su uz pomoć senzora koji se aktivira samo u blizini ljudi, a iznad slavina stoje i upute o načinima kako uštedjeti ovaj dragocjeni resurs.
Kada pričamo lokalno, Hrvatska se može pohvaliti odličnim brojkama koje pokazuje istraživanje Eurostata iz 2019. godine. Naime, Hrvatska ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU (s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku), dok je UNESCO-vo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku smjestilo među prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta.
„Hrvatska može mirnije od većeg dijela svijeta gledati u budućnost ako je u pitanju vodoopskrba. Takvo stanje je uvjetovano klimatskim, reljefnim, hidrološkim i hidrogeološkim značajkama, relativno malom broju stanovnika, a koji će prema procjenama biti i manji. Ona je bogata zalihama vode, ali one nisu ravnomjerno raspoređene. S obzirom na ekološke uvjete, ako je usporedimo s razvijenim europskim zemljama, Hrvatska još uvijek obiluje kvalitetnom vodom“, objašnjava dr. sc. Željko Dadić.
Nastavlja i kako podzemne vode predstavljaju također značajno vodno bogatstvo Hrvatske. Minimalne procjene iznose 5,6 milijardi m3 (ili 5,6 km3 ) što predstavlja oko 13 % ukupno obnovljivih vlastitih resursa. U crnomorskom slivnom području nalaze se aluvijalni vodonosnici, dok se u jadranskom slivnom području rasprostiru krški vodonosnici.
„Ove količine vode su garancija da krize vode ne bi trebalo biti. Međutim, treba se ipak s dužnom pažnjom odnositi prema vodi i racionalno je trošiti. Samo s takvim odnosom prema vodi možemo sačuvati bogatstvo s kojim raspolažemo. Na nama je da to bogatstvo čiste vode očuvamo od onečišćenja, jer je to uvjet opstanka budućih generacija“, tvrdi dr. sc. Željko Dadić.
Naravno, ako želimo nastaviti ovako pozitivan trend koji donosi samo benefite za sva živa bića, možemo kao pojedinci svakodnevnim aktivnostima pokrenuti velike stvari. Kako bismo svi mi pridonijeli očuvanju voda, donosimo vam nekoliko jednostavnih, ali iznimno efikasnih trikova koje možete s lakoćom uklopiti u svoje dnevne rituale.
Zatvaranje vode na slavini
Svima nam se dogodi da, dok peremo zube, u mislima odlutamo i pokušavamo se razbuditi. Ipak, nemojte dopustiti da za vrijeme vašeg sanjarenja curi voda iz slavine. Isto pravilo vrijedi i dok se umivamo, peremo i šamponiramo kosu, ali i suđe. Zatvorite vodu na slavini, odradite sve za što vam ona nije potrebna i ponovno je pustite kada ispirete zube i kosu. Ili, naravno, suđe. Mala pažnja s velikim utjecajem i štednjom vode koja bi ionako bez veze curila.
Iskoristite puni kapacitet perilica rublja i posuđa
U žurbi ili nedostatku vremena, nerijetko znamo napuniti perilice do pola, bez obzira radi li se o rublju ili posuđu. Ipak, bolje je u potpunosti iskoristiti kapacitete koje perilice nude i popuniti ih do kraja. Ne samo da ćete na ovaj način uštedjeti vodu, već i deterdžent i električnu energiju koji su potrebni za funkcionalno pranje.
Birajte eko načine rada
Tehnologija nam pomaže svakodnevno, a novi modeli svih kućanskih aparata posljednjih godina dolaze uz eko načine rada. Jedan od posebnih benefita je što se uz eko način rada štedi na upotrebi vode, stoga nije na odmet kod kupovine obratiti pažnju i birati takve modele.
Ne bacajte ulje u odvode
Nakon pripreme obroka, većina nas automatski baci ulje od pripreme hrane u odvod sudopera ili wc školjku. Ovo je neispravan način zbrinjavanja ulja jer zbog teške razgradivosti, jedna litra ulja može zagaditi milijun litara čiste vode. Stoga je bolje upotrebljeno ulje izliti u vrećicu ili bocu te baciti u smeće.
Višak vode ne bacajte
Kod pripreme kave ili čaja, najbolje je vodu natočiti u šalice iz koje ćete piti kako bi imali točnu mjeru. Ako ste ipak pripremili previše vode, nemojte je bacati već je iskoristite za zalijevanje sobnog bilja i balkonskog cvijeća. Također, ako imate balkon i/ili vrt, skupljajte kišnicu koja je savršena za zalijevanje cvijeća, a ujedno štedite na vodi.
„Svaka karika u lancu je važna i svaka pojedinačno akcija je hvale vrijedna. Treba poticati svako dijete od vrtića do starca iz staračkog doma da štedi i čuva svijet oko sebe. Pa tako i vodu“, zaključio je naš sugovornik.
Ako imate dodatne ideje kako očuvati vodu u domaćinstvu, priključite nam se sa svojim prijedlozima i savjetima objavom fotografije na Instagramu i obavezno stavite #birajzeleno i #NestléCares.